U emisiji "Čiji je naš?" UNA TV otriva čiji je Stari most u Mostaru i kako je ponovo postao političko pitanje

Kako je Stari most u Mostaru ponovo postao političko pitanje? 

Doprinosi li on podjeli ili pomirenju u Mostaru? 

Tragom rasprave koju je izazvala Željana Zovko, nakon što je na plakat na kome je pisalo "Zaostavština hrvatske baštine u UNESCO-voj baštini", sa slikom Starog mosta u Mostaru,  posjetićemo Mostar i Sarajevo. Prisjetiti se ko je i kada gradio Most, te provjeriti kako u istočnom, a kako u zapadnim dijelovima Mostara gledaju na ovaj vrijedan objekat svjetske kulturne baštine.

"U najgore vrijeme, kada su postojale prepreke po gradu Mostaru, u ovoj bašti, na ovom mjestu sam bio sa predsjednikom Turske Demirelom, kada sam rekao neće Turska graditi ovaj most iako to oni smatraju svojom baštinom, to je bosanskohercegovački most, neće se graditi bez Srba i Hrvata. To nije naišlo na simpatije u narodu iz koga potičem, nije naišlo na simpatije u mnogim krugovima. Ali ja sam uporno čekao trenutak kada će doći i jedna i druga i treća strana i međunarodna zajednica i UNESCO i svi smo potpisali sporazum o zajedničkoj gradnj mosta, i ja se time stvarno ponosim", rekao je za UNA TV Safet Oručević, bivši gradonačelnik Mostara i direktor Centra za mir Mostar.

Centar za mir je Zovko nagradio nagradom "Mimar mira", zbog doprinosa uvrštavanju Mosta na listu UNESCO. Nakon što je Zovko predstavila plakat sa Starim mostom, tu su joj nagradu oduzeli. A Oručević, je u emisiji "Čiji je naš?", poručio da stavlja tačku na tu priču, ali i da će svi koji se ogriješe o plemenitu ideju Starog mosta, tj. pomirenja u Mostaru, ostati bez nagrada.

U emisji smo Sarajevom prošetali sa Mariom Karamatićem, predsjednikom Hrvatske seljačke stranke. Napade na Željanu Zovko je osudio uz konstataciju da je apsurdna svađa oko "nakupine kampena" koja bi trebala da služi da ljudi sa jedne strane mogu preći na drugu.

"Sarajevo je nekada bio hrvatski i srpski grad, više to nije. Mostar je zadržao tu vrstu multikulturalnosti. Bošnjaci to da su svojatali, ja ne vjerujem da bi reakcija i Srba i Hrvata bila tako histerična kao što je njihova. Oni kada u Sarajevu naprave svebošnjački sabor pa odluče tužiti Srbiju iako znaju da je to unaprijed izgubljena bitka, niko se nije javio pa rekao ne mogu Bošnjaci biti u gradskoj Vijećnici, ona pripada svima nama, pripada i njima, zašto da ne", kazao je Karamatić.

U emisiji "Čiji je naš?", razgovarali smo i sa skakačima, turistima, prodavcima suvenira. Njihov pogled na najgrandiozniji most u Bosni i Hercegovini pogledajte u videu. 

Na pitanje, gleda li se isto na Stari most u istočnim i zapadnim dijelovima Mostara, istoričar i kolumnista Dragan Markovina kaže, da pitanje nije jednostavno. Smatra da postoji mnogo podjela, uz konstataciju da ljudi koji su poslije došli u Mostar nemaju preveliku identifikacijsku vezu sa Starim mostom.

"To je dosta pojednostavljena podjela, Mostara ima nekoliko, ima ta ratna linija koju svi vide na prvu. Morate znati da i u zapadnom dijelu živi 7-8 000 Bošnjaka, da i u jednom i drugom dijelu grada, nemamo tačne podatke, ali ne živi više od 30% predratnog stanovništva, tako da imate možda i 2/3 ljudi koji nemaju veze sa ovim gradom od prije rata, imamo dijasporu, i ideološki pogled na rat, nije baš da svaki pripadnik svake nacije gleda potpuno isto na taj rat", kazao je u razgovoru za UNA TV Markovina.

Političar i istoričar Salmir Kaplan za UNA TV je pojasnio ko je i kada gradio Stari Most. Kaplan je inače na Univerzitetu u Istanbulu magistrirao istoriju, a niz dokumenata o Starom mostu preveo je na bosanski.

"Osmanski dokumenti kažu da je ovaj most, po nalogu sultana Sulejmana, sagradio mimar Hajrudin. A da je prije ovog mosta, kakvog ga sada vidimo drveni most sagradio sultan Mehmed Fatih za vrijeme osvajanja Bosne zato što je na ovom mjestu bilo ga najlakše sagraditi da bi se vojska lakše mogla prebaciti preko obale Neretve i nastaviti dalje prema jugoistočnoj Hercegovini", kazao je Kaplan.