Evropske destinacije gdje su pješaci na prvom mjestu

Koji su to gradovi u Evropi koji su pokrenuli masovnu inicijativu za iskorenjivanje automobila gdje god je to moguće?

Vodeće evropske destinacije su shvatile da su pješaci ipak na prvom mjestu.

Početni talas koronavirusa je spriječio okupljanja u zatvorenom prostoru u većini zemalja svijeta, i svi su uvidjeli da je budućnost na “otvorenom” prostoru.

Mnogi gradovi su uveli ulice samo za pješake, pretvorili mjesta za parkiranje u pop-up restorane i dodali više biciklističkih staza.

Gradovi su transformisani u područja pogodna za pješake i bicikliste, automobili više nisu bili dobrodošli.

Promjene su se isplatile, ne samo u povećanoj ekonomskoj aktivnosti, nego su studije pokazale i da se virus sporije širi u četvrtima koje su prohodne. I dok su mnoga mjesta sada povukla ove inicijative kako se život vraća u novu normalu, neki gradovi su se čvrsto držali svojih principa. Oni se i danas zalažu za još više mjesta bez automobila. Vodeći gradovi u Evropi koji zagovaraju ovu politiku su Pariz i Milano.

Pariz, Francuska

Čak i pre pandemije, Pariz je imao inicijativu u tome da postane prilagođeniji pješacima. 

Kao dio gradskih nastojanja da se smanji broj automobila mnogi centralni djelovi grada u potpunosti su postali pješačke zone. U suštini se u posljednjim decenijama zagovara novi koncept urbanog planiranja. On stanovnicima omogućava da obave sve svoje dnevne zadatke, od kupovine preko školove do posla, pješke ili biciklom. Naravno, ukoliko se sve to nalazi u okviru udaljenosti od 15 minuta hoda ili vožnje biciklom.

Pandemija, u kombinaciji s brojnim štrajkovima u javnom prevozu prije zatvaranja, samo je ojačala popularnost ovih inicijativa. Sve su bile usmjerene na čovjeka i na održiviji način života. Uvedene su i dodatne biciklističke staze kako bi se olakšao automobilski saobraćaj. Pariz planira da doda još 180 kilometara biciklističkih staza i 180.000 parkirnih mjesta za bicikle do 2026. godine.

Milano, Italija

Italija je bila jedna od zemalja koje su u početku bile najteže pogođene pandemijom. Svi gradovi su morali brzo da se prilagođavaju kako bi pružili alternative prenatrpanom javnom prevozu. U ljeto 2020. godine Milano je započeo sa ambicioznim planom proširenja trotoara i proširenja biciklističkih staza duž puteva koji su pre bili usredsređeni samo na automobilski saobraćaj. Promjene su transformisale grad, donoseći sa sobom više restorana na otvorenom, pijaca na otvorenom i urbanih parkova.

Milano je takođe prihvatio koncept 15-minutnog grada i prilagodio infrastrukturu koja daje prednost ljudima u odnosu na automobile. 

Osim toga, grad se okrenuo konceptu sve češćeg boravka na otvorenom i sastajanja na zajedničkim otvorenim prostorima.

Grad sada ima više javnih zelenih površina zajedno sa mnoštvom biciklističkih staza i nudi pogled u budućnost održivog Milana. 

Stare industrijske četvrti pretvorene su u pješačke i biciklističke zone pune modernih kafića, galerija i butika. Grad nudi i usluge dijeljenja bicikala, ima preko 300 stanica širom grada i nudi obične i e-bicikle. Nova četvrt CityLife nije samo najveća zona bez automobila u Milanu, već i jedna od najvećih zona bez automobila u Evropi.