Da li ste u krizi srednjh godina? Imamo odgovor na ovo pitanje

Osjećate se nelagodno, ponekad loše bez konkretnog razloga, niste dobro raspoloženi, mada vam niko nije "pokvario dan" niti vas je nešto izbacilo iz kolosijeka? 

Možda vam srednje godine koje upravo živite ne prijaju, a možda svodite neke životne račune, pa uviđate šta ste sve eventualno do sada propustili? 

Možda ste preuzeli brigu o roditeljima ili se suočavate sa odlaskom djece i to vam teško pada? Možda vam se bliži penzija ili ste postali baka/deka?

U zavisnosti od okolnosti, srednje doba može da bude period velikih radosti, ali i velikih stresova, kaže porodični psihoterapeut mr Anđelka Jelčić iz savjetovališta "Vaš psiholog" i naglašava da, isto kao i prethodni i budući dio života, ovo je doba novih učenja i iznalaženja novih puteva za razvoj ličnosti.

"Srednje godine su tranzicioni period života, između mladog odraslog doba i starosti, otprilike od četrdesete do šezdesete godine. U ovom periodu javljaju se značajne promjene u socijalnim odnosima, poslu, ali i na polju zdravlja i fizičkog izgleda. Njih mogu da prate i promjene u emocijama, mislima i ponašanju u vidu krize, ali treba naglasiti da kriza srednjih godina nije dijagnoza i nije nužna pojava", kaže mr Anđelka Jelčić za Informer.

Lepeza simptoma

Pojačana iritabilnost, bijes, anksioznost, tuga, promjene u tjelesnoj težini, problemi sa snom, povlačenje iz svakodnevnih aktivnosti, povlačenje od prijatelja, iz socijalnih interakcija, iznenadna jaka želja za promjenom - sve ovo mogu da budu načini na koje se ispoljava kriza, dodaje sagovornica.

"Duboka tuga i žaljenje obično su podstaknuti mislima o prošlosti, o prilikama koje su propuštene u prijateljstvu ili na poslovnom planu. Ovakva razmišljanja brišu svakodnevnicu, izdvajaju osobu iz "ovdje i sada" i bacaju senku na uspješne i radosne aspekte prethodnih godina", upozorava psihoterapeut.

Nemiri, dosada, iscrpljenost dnevnom rutinom, dnevno sanjarenje o tome kako bi život izgledao da su izbori bili drugačiji, nostalgija i žudnja za životom koji je nekada postojao takođe otežavaju svakodnevicu i izazivaju tužna osjećanja.

"Pojačana razdražljivost može da se javi kao posljedica preispitivanja ranijih odluka i osjećaja da su bliske osobe takođe krive za nezadovoljstvo koje postoji. To može da dovede do impulsivnog ponašanja, uzimanja alkohola, neprimjerenog uzimanja hrane", dodaje mr Jelčić.

Kako erotska želja oscilira, pojačava se i smanjuje, mogu da se jave fantazije da se bude sa nekom mlađom osobom kako bi se izbjeglo suočavanje sa sopstvenim starenjem, mogu da budu prisutne misli o aferama i flertovanje.

"Jedan od simptoma su i promjene u motivaciji i planovima, kao što su preseljenja, kupovina nekretnina, ulaganja, veća zalaganja na poslu, sve što prividno može da pomogne da se riješe stare, "loše" odluke. S druge strane, ovi naleti iznenadne motivacije mogu da se ukrste sa preispitivanjem smisla i svrhe života i da dovedu do njenih naglih padova", opominje psihoterapeut.

Da li je opasno?

Kao i u slučaju svake druge krize, ovdje je takođe prisutan neki razvojni tok. Početak uz blage promjene misli, osjećanja i ponašanja, intenziviranje promjena i na kraju nova organizacija misli, osjećanja i ponašanja.

"Ukoliko promjene nisu štetne, već predstavljaju prolazni period, nakon kog se u nekom novom sjaju vraća ideja o smislu, o značaju pređašnjeg života, ako osoba svojim ponašanjem i odlukama ne ugrožava ni sebe, niti svoje bližnje, riječ je o prolaznom periodu. Opasnost vreba iz dva izvora. Jedan se odnosi na posljedice koje loši mehanizmi mogu da izazovu (impulsivnost, alkohol, prejedanje), a drugi izvor se odnosi na moguće zanemarivanje drugih psihičkih ili fizičkih problema koji mogu da imaju slične simptome, kao što su depresija, anksioznost, demencija", poručuje mr Anđelka Jelčić.

Šta se dešava kod muškaraca? 

• Muškarce može da muči pad životnog zadovoljstva, česta žaljenja ili generalizacija negativnog u životu. U ovakvim mislima, mogu da budu skloni da krive druge ili sebe, što vodi ili ka ljutnji ka svijetu spolja ili ka osjećanjima krivice, razočaranja, tuge.
• Kao suprotnost tuzi mogu da se jave iznenadne oscilacije u raspoloženju, kao nagli skokovi pozitivnog raspoloženja. U svim ovim mislima i osjećanjima nije neobično da se koriste loši mehanizmi za zaštitu ličnosti, posebno oni koji oslikavaju visoku impulsivnost (kockanje, pijenje, trošenje novca bez plana i konsultacija sa članovima porodice).
• U težnji za brzom promjenom može da dođe do nepromišljenih odluka, kao što su preseljenje, investiranje u nove aktivnosti, kupovina skupih materijalnih predmeta, ulazak u afere ili nova prijateljstva.
• U odnosima sa porodicom i prijateljima može doći do povlačenja, iskazivanja agresivnosti i iritabilnosti, do potpune izolacije.

Kako razgovarati s partnerom?

Podrška partneru na prvom mjestu podrazumeva aktivno slušanje uz empatiju, bez osuđivanja, analiziranja i ponude rješenja ukoliko ih partner ne traži.

Umanjivanje problema koje partner iznosi takođe nije od pomoći. Svako ima pravo da osjeća i doživljava jednu istu realnost na različite načine.

Kompromisi su uvijek sastavni dio braka. Ukoliko partner traga za promjenama, cilj treba da bude uspostavljanje novih kompromisnih rješenja.

Savjet plus: Provodite više vremena zajedno, uključite se u zajedničke aktivnosti, ali poštujte lični prostor. Trudite se da upućujete komplimente, zahvalnost, da potvrdite ranije uspjehe i dosadašnji napredak u životu.