Vrzino kolo: Koji je najbolji model za rješavanje pitanja imovine u BiH?

OHR po pitanju državne imovine ima novi media plan. Raspisan je tender za dvomjesečnu medijsku kampanju o državnoj imovini za šta je OHR izdvojio 67.769 KM. To znači da će se OHR oglašavati u medijima, kako bi javnost bila upoznata o "važnosti rješavanja pitanja državne imovine i zašto treba podržati ove procese".

Novinar Slobodan Popović kaže za portal UNA da osnovni cilj OHR-a jeste da medijskim objavama pokuša da promijeni stav javnog mnjenja u Republici Srpskoj po pitanju 'državne imovine'. Jer su, smatra Popadić, očigledno shvatili da nametanja više nemaju očekivani efekat u javnosti i da naročito nemaju šansu protiv političkog narativa u Republici Srpskoj.

"Medijske objave, pogotovo ako su masovne, mogu donekle da koriguju stav javnosti, naročito ako se radi o pitanjam koja za prosječnog građanina nisu baš najjasnija. Imovinska pitanja jesu složena. Ali, zahvaljujući vlasti u RS koja je temu imovine banalizovala do tog nivoa da je razumije i prosječan glasač (ne damo šume, rijeke, ne damo dejtonsku teritoriju), vjerujem da najavljena medijska kampanja OHR neće imati značajnijeg efekta", kaže Popadić za portal UNA.

OHR: Sljedeće sedmice treći sastanak stručnjaka za pitanje državne imovine

Osim toga, smatra da će problem OHR biti da pokaže član Ustava BiH u kome piše da BiH pripada sva tzv. državna imovina, jer ga - nema. 

"Najavljena kampanja jedino može da podgrije političke sukobe sa liderima u Republici Srpskoj jer sam siguran da će oni reagovati kada objave počnu. Uostalom, reagovali su već na samu najavu", kaže Popadić.

Reakcije su uglavnom da u Ustavu BiH nigdje ne piše da imovina ne pripada entitetima, te da vode, šume i jezera ne možemo identifikovati sa državnom imovinom jer su to opšta dobra u javnoj upotrebi i mnoga od tih dobara su već uknjižena. 

"Pravnici treba da prouče ovo pitanje i da daju rješenja", poručio je između ostalog v.d. predsjednika SDS Milan Milinčić.

Denacionalizacija po uzoru na Srbiju

Muharem Cero, bivši član Komisije za državnu imovinu BiH, koji je trebalo da utvrdi kriterije i napravi popis imovine, kaže za portal UNA da bi po uzoru na Srbiju, denacionalizacija olakšala donošenje Zakona o upravljaju, korišćenju i raspolaganju državnom imovinom, koji je, poručuje, neophodan da bi se rješilo pitanje raspodjele državne imovine.

On kaže da su presude Ustavnog suda BiH jasne i obavezujuće.

"One su protumačile da je titular te imovine država BiH, a poddržavni aranžmani (entiteti i kantoni) samo upravljaju i koriste tu imovinu dok je pod zabranom raspolaganja", jasan je Cero.

Dodaje da kako je država vlasnik državne imovine, tako je i u obavezi da to pitanje reguliše.

"Kroz donošenje zakona", poručuje Cero.

Dodaje da BiH po Dejtonu ima puno elemenata federalizma, i da je u nekoj vrsti mirovnog psorazuma, a pitanje državne imovine je, podvlači, tvrdo upućeno na obavezu donošenja Zakona o upravljaju, korišćenju i raspolaganju državnom imovinom. 

"Međutim, ta priča ima usporenu dinamiku. Pitanje ne da nije rješeno od 2005., nego nije rješeno od dana potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma", kaže Cero.

Komentarišući kampanju OHR o raspisivanju tendera kaže da je to samo usputna stvar, a prava stvar i ono što je neophodno jeste  da politički subjekti BiH u oba doma Parlamenta BiH pristupe proceduri donošenja zakona.

Schmidt demantovao navode iz RS: Državna imovina nije riješena u Daytonu

Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti prvi je cilj Programa 5+2.