Šta se krije iza priče o prekompoziciji vlasti na nivou Federacije?

BiH se i dalje nalazi u političkoj krizi. Iako se unazad nekoliko sedmica špekulisalo o navodnoj ponudi i pozivu Milorada Dodika čelniku SDA Bakiru Izetbegoviću da otvore pregovore o rekonstrukciji Vijeća ministara i izbacivanju sarajevske Trojke iz vlasti na bh. nivou, to se do sada nije desilo.

No, sada se govori o mogućoj prekompoziciji vlasti na nivou Federacije. Šta o tome govore u političkim krugovima?

Posljednjih dana u strogoj se tajnosti dogovara rekonstrukcija Federalne vlade, prenijeli su pojedini mediji.

U tom slučaju, ne čudi što iz Kluba SDP-a kažu da nemaju informacija o tome.

"Čak nismo informisani ni da se bilo koja vrsta razgovora vodila na tu temu, da li će se voditi ili neće, da li su možda lideri nešto razgovarali pa je možda dio toga izašao u javnost ja zaista ne znam ali ja još uvijek nisam upratio izvor odakle je plasirana ta informacija", kazao je Damir Mašić, šef Kluba SDP-a u Parlamentu FBiH.

A informacija je plasirana upravo, kako navode mediji, na osnovu izvora iz SDP-a. Isti izvor tvrdi kako su nepodnošljivi teret zapravo postala dva ministra, i to unutrašnjih poslova Ramo Isak i ministar zdravstva Nediljko Rimac. Stoga se špekuliše kako je Čović pristao da se okrene protiv HDZ-90, pod okriljem stabiliziranja parlamentarne većine, pri čemu bi upravo Čovićevom HDZ-u pripala fotelja ministra zdravstva. Lider 90-ke poručuje - to bi bilo neozbiljno.

"To ne očekujem jer sam siguran, a znam odnose u Federaciji jako dobro, da smo mi onaj faktor jedne političke širine i koji daje jednu drugu dozu Vladi FBiH i nasuprot tome imamo jednu dobru saradnju sa premijerom Nikšićem, imamo komunikaciju, imamo dogovore i smatram da je to sve na razini špekulacije i da u ovom trenutku to nikom ozbiljnom i politički odgovornom nije opcija o kojoj bi se ozbiljno razgovaralo", ističe Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ 1990.

A da je rekompozicija vlasti u Federaciji moguća tvrde iz opozicije. I to posebno sada, kažu iz Stranke za BiH, godinu dana nakon intervencija Kristijana Šmita. No iz ove strake poručuju kako nemaju ambicija biti dio parlamentarne većine.

"Da li će neko drugi pristati da uđe u ovu novu većinu , vidjećemo, za sada nea zaista zvaničnih informacija niti se bilo šta zvanično spominje u vezi navedenog, tu su samo dva neka indikatora na koja treba obratiti pažnju, prvi je da je prošlo godinu dana, onaj rok koji je bio od strane visokog predstavnika, tako da je moguće sada raditi te neke kombinacije, i drugi indikator je da je kolega Uzunović izašao iz Kluba PDA", pojasnio je Admir čavalić, šef Kluba Stranke za BiH u Parlamentu FBiH.

A upravo ruka Uzunovića, ali i Arnela Isaka, podsjetimo, bile su odlučujuće za formiranje nove Federalne vlade. Stoga se sada nameće i pitanje sudbine Kluba PDA u Federalnom parlamentu.

"Naš problem pod navodnim znacima je to što je tijesna parlamentarna većina, od 98 zastupnika 51 je parlamentarna većina i mi s vremena na vrijeme imam probleme jer praktično, svi zastupnici moraju biti na svakoj sjednici jer se dovodi u pitanje većina, kvorum i onda se dešavaju situacije kao što se prije dva mjeseca desilo kada su iz pozicije praktično oborili dnevni red zbog čega sjednica nije održana", pojašnjava Mašić.

Da li ima parlamentarne većine očekuje se da će biti jasno na sjednici Federalnog parlamenta zakazanoj za 28. maj. kada bi se konačno i izbor sudije Ustavnog suda trebao naći na dnevnom redu.