Novi inflacijski rekord u eurozoni: Godišnji rast cijena u septembru 10 posto

Na tako brzu dinamiku rasta maloprodajnih cijena i u rujnu su najviše utjecale cijene energenata i hrane.

30.09.2022. 20:49
  • Podijeli:
inflacija_PIXABAY-1664550731845.webp Foto: Pixabay

Stopa inflacije u eurozoni u septembru je iznosila 10 posto na godišnjoj razini, pokazuju prve procjene eurostatističara, objavljene u petak.

Riječ je o najvećoj inflaciji u eurozoni otkako Eurostat vodi podatke o kretanju cijena u tom monetarnom bloku.

Po prvi put dvoznamenkasta inflacija u eurozoni

Osim što je rujanska inflacija rekordna, ona je po prvi puta i dvoznamenkasta, pokazuju dostupni podaci Eurostata.

Glavni generatori rasta cijena na malo i u septembru su bili visoke cijene energenata, kao i poskupljenje hrane i usluga. To je posljedica oporavka od koronakrize i narušenih opskrbnih lanaca te, posebno, rata u Ukrajini.

Na mjesečnoj razini, odnosno u poređenju s augustom, cijene na malo u europodručju u septembru su porasle 1,2 posto, pokazuju prve procjene Eurostata.

Većina članica u rujnu imala dvoznamenkastu inflaciju

Gledano po članicama eurozone, njih 10 je u septembru zabilježilo dvoznamenkastu inflaciju.

Najgore su i u septembru prošle baltičke zemlje, u kojima je godišnja stopa inflacije već mjesecima iznad 20 posto.

Najveća inflacija u baltičkim zemljama

U Estoniji je tako opća razina maloprodajnih cijena u septembru bila 24,2 posto veća nego u istom lanjskom mjesecu, dok je stopa inflacije u Litvi iznosila 22,5 posto, a u Latviji 22,4 posto.

Godišnja stopa inflacije i u susjednoj je Sloveniji u septembru bila dvoznamenkasta te je iznosila 10,6 posto.

Ipak, valja reći kako su se u nekim od spomenutih članica inflacijski pritisci u septembrju nešto smanjili u odnosu na august. Tako je, primjerice, godišnja stopa inflacije u Estoniji, inflacijskom rekorderu u eurozoni, u augustu iznosila 25,2 posto, što je za jedan postotni bod više nego u septembru. U Sloveniji je stopa inflacije u septembru bila 11,5 posto, što je također više nego što pokazuje inflacijski barometar za septembar.

Najmanja inflacija u Francuskoj

U preostalih devet članica zone eura inflacija je i u septembru bila jednoznamenkasta.

Najmanju inflaciju i ovog je puta imala Francuska, „samo“ 6,2 posto na godišnjoj razini. Za njom slijedi Malta, najmanja članica EU i eurozone, s godišnjom stopom inflacije u rujnu od 7,3 posto.

I među članicama eurozone s jednoznamenkastom stopom inflacije ima zemalja u kojima su inflacijski pritisci popustili u septembru popustili u odnosu na august. Među njima je i Francuska, u kojoj je u kolovozu inflacija iznosila 6,6 posto.

U Njemačkoj i Italiji inflacija se ubrzava

S druge strane, ostale dvije velike ekonomije eurozone – Njemačka i Italija, pokazuju trend ubrzanja rasta cijena.

Tako je stopa inflacije, prema prvim podacima eurostatističara, u Njemačkoj u septembru iznosila 10,9 posto. To je znatno više nego u augustu, kada su cijene na malo u najvećoj europskoj ekonomiji rasle po godišnjoj stopi od 8,8 posto. Time su se ostvarila upozorenja ekonomista da će inflacija u Njemačkoj na jesen postati dvoznamenkasta.

Ubrzanje rasta cijena primjetno je i u Italiji. Godišnja stopa inflacije u toj zemlji, čija je ekonomija treća po veličini u EU i eurozoni, u septembru je iznosila 9,5 posto. Mjesec ranije stopa inflacije je bila nešto manja i iznosila je 9,1 posto.     

Čeka se ECB

Dodajmo ovome kako je godišnja stopa inflacije u eurozoni u septembru prošle godine iznosila 3,4 posto.

Inače, inflacijski cilj Europske središnje banke (ECB) je godišnja inflacija od dva posto.

ECB je nedavno u dva navrata povećao kamatne stope kako bi suzbio divljanje cijena u eurobloku. Iz Frankfurta su nedavno poručili kako će i dalje povećavati kamatne stope bude li to bilo potrebno za suzbijanje inflacijskih pritisaka.

  • Podijeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vijesti na portalu UNA.BA je anonimno, a registracija nije poterebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečijeg seksualnog opredjeljenja neće biti objavljeni. Komentari održavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti krivično gonjeni. Kao čitalac prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uvjerenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanje drugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()