Da li lijekovi za mršavljenje mogu da riješe problem gojaznosti?

Novi lijek za mršavljenje mogao bi da bude odobren za one od 12 do 17 godina u Velikoj Britaniji, u cilju rješavanja krize gojaznosti, međutim zdravstveni radnici strahuju da se na taj način ignorišu osnovni socio-ekonomski uzroci gojaznosti, piše Gardijan.

U toj zemlji broj gojazne djece nastavlja da raste, a najnoviji podaci pokazuju da je gojazno više od 10 odsto djece, starosti od četiri do pet godina.

Za one od 10 do 11 godina, ta cifra iznosi 23,4 odsto.

Usljed problema sa gojaznošću, piše list, mnogi zdravstveni sistemi se obraćaju farmaceutskoj industriji za pomoć.

Prošlog mjeseca, Evropska agencija za lijekove odobrila je lijek semaglutid za upotrebu kod adolescenata od 12 i više godina.

Riječ je o lijeku koji se prodaje pod brendovima "Wegovy" za gubitak težine i "Ozempic" za dijabetes tipa 2.

Prošlogodišnje istraživanje danske kompanije "Novo Nordisk" otkrilo je da su gojazna djeca od 12 do 18 godina smanjila svoj BMI (indeks telesne mase) za 16 odsto, nakon 15-mjesečne upotrebe lijeka.

"Mislim da lekovi moraju da budu opcija za adolescente. Što je gojaznost ozbiljnija, manja je vjerovatnoća da će samo promjene u ishrani i aktivnosti donijeti značajnije zdravstvene koristi. Da su ove promjene bile efikasne, ne bismo pričali o lijekovima", rekla je profesorka pedijatrije Sara Barlou sa Univerziteta u Teksasu.

Međutim, specijalisti su zabrinuti da bi takve mjere mogle da dovedu do oslanjanja na lijekove kada je riječ o borbi protiv gojaznosti kod adolescenata, a ne na osnovne uzroke.

Istovremeno, otvoreno je i pitanje potencijalnih neželjenih efekata.

"Iako je semaglutid dospio na naslovne strane, to nije prvi lijek za gojaznost za djecu koji se razmatra. U Velikoj Britaniji postoji lijek orlistat, licenciran da pomogne adolescentima da smršaju, ali ga ljekari rijetko prepisuju zbog relativno skromnih prednosti i problema koji se javljaju prilikom upotrebe lijeka", piše Gardijan.

Mogući neželjeni efekti semaglutida uključuju mučninu, umor i u nekim rijetkim slučajevima, stanje koje se zove akutni pankreatitis. 

Profesor Kit Godfri, rukovodilac za ishranu u NIHR Centru za biomedicinska istraživanja u Sautemptonu, kaže da je zabrinut zbog nepoznatog uticaja na mnoge kritične razvojne procese koji se dešavaju tokom adolescencije.

On smatra da kreatori politike moraju mnogo više da se usredsrede na rješavanje uzroka gojaznosti djece, od kojih se mnogi javljaju čak i prije rođenja.

On navodi da sve veći broj istraživanja sugeriše da su djeca koju rađaju gojazne majke, daleko više sklonija tome da i sama postanu gojazna.

Istovremeno, dodaje da postoje dokazi da drugi faktori, poput neuhranjenosti tokom trudnoće, pa čak i pušenje, mogu predisponirati bebu da postane gojazna.