Čudesni lavirint s gotovo dvije hiljade ostrva

Drugo po veličini od gotovo 200 hiljada finskih jezera, jezero Päijännee, prošarano stotinama malih ostrva i zakriveno stovijekovnim šumama

15.04.2023. 07:45
  • Podijeli:
paijanne_ostrvo (1)-6437ded8cd78f.webp Foto: Pixabay

Finska je poznata kao zemlja hiljadu jezera. Kao da im je neko zaboravio objasniti da slobodno mogu pretjerati kad već opisuju nešto čega je stvarno mnogo i da niko neće provjeravati u broj, Finci su broj svojih jezera – za svaki slučaj – smanjili.

Sve druge države na svijetu vjerovatno bi napravile krilaticu poput "Zemlja bezbroj / milijardu / 1000 K jezera" ili "Zemlja bez kopna", ali Finci su, eto, svojih gotovo 190 hiljada jezera odlučili "zaokružiti" na hiljadu.

Najveće finsko jezero je Saimaa, lavirint s više od 13 hiljada otoka i četvrto najveće prirodno slatkovodno jezero u Evropi. Glacijalno jezero Päijänne, u srednjem dijelu južne Finske, s površinom od 1118 kilometara kvadratnih drugo je po površini, ali je zato najdublje – ponegdje dubina prelazi 95 metara.

Päijännee je dugo oko 120 kilometara, široko 23 kilometra, i ma 1886 otoka, a otočići u južnom dijelu jezera od 1993. čine nacionalni park koji se zove kao i jezero u kojem se smješten. Područje uz sjevernu obalu jezera, Leivonmäki, također je proglašeno nacionalnim parkom 2003. Podzemnim akveduktom jezero Päijänne opskrbljuje pitkom vodom Helsinki, a rijekom Kymi otječe u Finski zaliv.

Finski krajolik oblikovalo je uglavnom otapanje ledenjaka nakon ledenoga doba. Ledenjačka jezera jedna su strana onoga što je ostalo nakon ledenjaka. Druga su dugi pješčana ostrva, "esker" ostrva koja obogaćuju pogled na netaknutu prirodu. Esker se pruža u smjeru kretanja ledenjaka, pa je prilično fascinantno voziti se danas cestom na ostrvu znajući da pratite taj davni smjer, piše punkufer.

Zbog gustih šuma na obalama jezera u kraju je vijekovima razvijena drvna industrija, a jezero se od davnina koristi kao plovni put. Gradovi Jyväskylä, na sjevernom dijelu jezera, i Heinola, na jugoistočnom dijelu, povezani su brodskom linijom s glavnim gradom Lahtijem južno od Päijännea preko kanala i jezera Vesijärven.

Na kopnu se ističu vidikovci Päijätsalo i Kullasvuori u blizini marine Padasjoki, s kojih se pruža prekrasan pogled na jezero i netaknutu prirodu.

Avanturisti i ljubitelji prirode uživaju cijele godine u jezeru Päijänne i s kopna, šećući se brojnim pješačkim stazama, i s njegovih dubokih voda. Razvedena obala jezera i njegove strme stijene, pješčane hridi, izolirane lagune, malena ostrva možda se najbolje mogu obići kanuom, ali posjetitelji mogu uživati u veličanstvenom krajoliku jezera i nacionalnom parku Päijänne i u obilasku turističkim brodićima koji kreću iz nekoliko gradića na obali.

  • Podijeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vijesti na portalu UNA.BA je anonimno, a registracija nije poterebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečijeg seksualnog opredjeljenja neće biti objavljeni. Komentari održavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti krivično gonjeni. Kao čitalac prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uvjerenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanje drugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()