Nove tehnike razmnožavanja kod žohara

Nekim žoharima, odnosno žoharicama, počela se gaditi glukoza koja se stavlja u otrovne mamce, stoga su mužjaci prilagodili svoju strategiju parenja. Naime, mužjaci prilikom “zavođenja” na svojim tijelima izlučuju nekoliko kapi slatke tekućine kako bi privukli ženke. Ova otopina je puna proteina, masti i šećera.

Kada se ljepši žoharski spol popne na njihova leđa kako bi se oslastio romantičnim poklonom, mužjak iskoristi svoju genitalnu udicu kako bi se za nju zakačio i zarobio je na mjestu tokom parenja koje obično traje oko 90 minuta. Međutim, neke ženke su zbog svoje novostečene averzije prema glukozi postale neosjetljive na tu formu udvaranja pa su mužjaci počeli izlučivati drugačiju formulu tekućine i ubrzali proces kačenja na ženku.

Slatki otrov za žohare 
Ljudi su iskoristili ovu ljubav prema slatkome kako bi protjerali žohare iz svojih domova i već desetljećima u otrov stavljaju otopinu koja sadrži glukozu. Žohari su na početku entuzijastično zagrizli mamac. No negdje u kasnom 20. stoljeću pojavila se nova mutacija - averzija prema glukozi, piše The New York Times.

Niko ne zna koliko žohara trenutno mrzi slatko, ali Coby Schal, evolucijski biolog na Državnom univerzitetu Sjeverne Karoline, pretpostavlja da se radi o vrlo čestoj mutaciji. "Objavljuje se sve više i više radova o tome da otrov više nije tako efikasan", rekao je.

Razvoj averzije prema glukozi spasio je nekim žoharima život, ali je naškodio njihovom seksualnom životu. Kada ženke nisu voljele slatko, smatrale su neprivlačnima izlučevine mužjaka. No Schal i njegovi kolege su primijetili da su mužjaci s averzijom prema glukozi ipak uspjeli zavesti ženke s istom mutacijom.  

Nova mutacija: Brže se pare i ispuštaju drugačiju otopinu 
Analizirali su njihovo parenje i otkrili da je muški spol razvio dodatne mutacije. Umjesto da proizvodi “svadbenu tortu” koja sadrži više maltoze, stvarali su onu sa složenijim šećerom -  maltotriozom; kojem treba više vremena da se razgradi u glukozu u slini ženke.

Dodatno, mužjacima koji vole slatko trebalo je poduljih 3.3 sekunde da se počnu pariti sa ženkom, a onima s averzijom na glukozu 2.1 sekunda, što znači da su imali više uspjeha u svojim romantičnim podvizima. Istraživanje naziva Gustatory polymorphism mediates a new adaptive courtship strategy objavljeno je u časopisu Proceedings of the Royal Society B.