Vlada FBiH najavljuje rast BDP-a, analitičari poručuju "preoptimistično je"

Najava Vlade Federacije BiH da će u ovom entitetu BDP u voj godini porasti za 2,2 posto je previše optimistična, stav je ekonomskih analitičara koji su komentarisali  izvještaj o makroekonomskim očekivanjima Vlade.

Tvrde da je to nemoguće, obzirom da su procjene MMF-a da će BDP rasti i manje od jedan posto na godišnjem nivou.

Vlada Federacije BiH, u okviru obrazloženja ovogodišnjeg Budžeta Federacije BiH koji iznosi 6.725.847.563,00 KM i veći je za 20,1 posto od Budžeta Federacije BiH za 2022. godinu, odnosno za 1.128,2 mil. KM, dala je i makroekonomske projekcije za Federaciju za prošlu godinu.

U prvom kvartalu prošle godine rast BDP-a iznosio 6,2 posto

Tako je ocijenjeno da je u prvom kvartalu 2022. godine, realni rast BDP-a u FBiH u odnosu na isti kvartal prethodne godine iznosio je 6,2 posto, a u II kvartalu 2022. godine realni rast BDP-a u FBiH zabilježen je nešto niži te je iznosio 5,3 posto. Posmatrano po područjima klasifikacije djelatnosti BiH 2010, značajniji realni rast bruto dodane vrijednosti u drugom tromjesečju 2022. godine zabilježen u sljedećim djelatnostima: informacije i komunikacije 13,9 posto, trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala, prevoz i skladištenje, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 11,1 posto; stručne, naučne i tehničke djelatnosti, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 7,2 posto; te prerađivačka industrija 5,5 posto. Realan pad bruto dodane vrijednosti zabilježen je samo u oblasti poljoprivrede, šumarstva i ribolova 0,9 posto.

Energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini uticala je na globalni rast cijena proizvoda i usluga, istkanuto je u obrazloženju Vlade Federacije BiH. 

S obzirom na ograničene finansijske i trgovačke odnose sa Rusijom i Ukrajinom, BiH nije direktno izložena utjecaju novonastalog sukoba. No, posljedice sukoba indirektno se perlijevaju na privredu BiH putem kretanja na globalnom i regionalnim tržištima energenata i sirovina, uzrokujući visoku inflaciju na nivou BiH, odnosno FBiH. 

Za prvi deset mjeseci prošle godine cijene u FBiH porasle za 13,2 posto

Za period prvih deset mjeseci 2022. godine u odnosu na isti period 2021. godine, cijene u FBiH su porasle za 13,2 posto (godišnja inflacija). Porast cijena energenata na svjetskom tržištu uzrokovao je rast cijena upotrebe prijevoznih sredstva od 29,3 posto, te cijena hrane od 19,9 posto.

Za 2023. godinu projicira se rast BDP-a od 2,2 posto, a za period 2024-2025. godine prosječan rast od 3,1 posto (3,0% i 3,2% respektivno). Uporište za ovakve konzervativne projekcije ima izvjestan nastavak rata u Ukrajini u narednoj godini, odnosno produbljenje ekonomske krize. U srednjoročnom periodu očekivano je smirivanja situacije koje će doprinijeti normalizaciji međunarodnih političkih i ekonomskih kretanja. Drugim riječima, na rast ekonomije najveći utjecaj imati će vanjski faktori tj. kretanja u okruženju. Od domaćih najznačajnijih faktora rasta ekonomije očekuje se rast investicija, ali i smanjenje potrošnje odnosno kupovne moći stanovništva uzrokovane visokom inflacijom. Iako Federacija BiH bilježi rast u odnosu na prethodnu godinu, situacija na globalnom tržištu ukazuje na opravdanu bojazan od produbljivanja krize, smatraju u Vladi FBiH.

U  dokumentu Budžeta FBiH  za 2023. godinu se ističe da jedan od dominatnih faktora rizika vezanih za projekcije cijena jesu dešavanja između Ukrajine i Rusije koja bi dodatno mogla povisiti cijene energenata, a što bi uvećalo ulazne troškove te bi i ukupna inflacija mogla biti uvećana u odnosu na prethodni period. Dalje kretanje ovisiti će od razvoja situacije prvenstveno vezane za rat i energetsku krizu, a zatim krizu uzrokovanu migracijama i poremećajima koje izaziva prinudno kretanje stanovništva.

Upitan cjelokupni sadržaj Budžeta FBiH

Igor Gavran, ekonomski analitičar za portal UNA objašnjava da je, prije svega, upitan cjelokupan sadržaj budžeta koji predlaže vlada koja bi trebala biti odlazeća i koji neizbježno mora proći kroz sveobuhvatan rebalans čim nova vlada bude formirana, pa se tada i prognoze mogu revidirati. 

"U svakom slučaju, ukoliko bi ova prognoza bila tačna i ostvario se takav rast (a što nije ni u kom slučaju sigurno jer i najuglednije međunarodne institucije kvartalno revidiraju procjene a globalna su kretanja i dalje nepredvidiva), on bi bio minimalan i nedovoljan da građani osjete bilo kakvu razliku i oporavak, a kamoli konkretan ekonomski iskorak i napredak. Nisam siguran hoće li i takav minimalan rast biti ostvaren u očekivanju recesije na našim izvoznim tržištima i bez ikakvih konkretnih mjera pomoći građanima i privredi da nadoknade gubitke uzrokovane inflacijom u prethodnoj godini (a inflacija još uvijek nije zaustavljena), ali evo i ako se ostvari ne očekujem osjetne pozitivne efekte", smatra Gavbran.

Građani bi osjetili boljitak tek kad bi BDP bio iznad pet posto

Financijski stručnjak i univerzitetski profesor Mirsad Isaković  za portal UNA tvrdi da su markoekonomske projekcije odlazeće Vladfe FBiH previše optimistične, ali da  ni rast BDP-a od 2,2 posto ne može pomoći da građani vide boljitak.

"Bosna i Hercegovina, u ovom slučaju Federacija BiH boljitak bi osjetila tek kad bi BDP porastao  za više od pet posto", mišljenja je Isaković.