Nova nizozemska vlada zaustaviće proširenje EU na zapadni Balkan?

Nova nizozemska vlada, koja će uskoro biti formirana, mogla bi zaustaviti proces proširenja EU na zapadni Balkan.

Naime, novu vladu će predvoditi Stranka slobode ultranacionaliste, protivnika proširenja i evroskeptika Gerta Vildersa. Iako sam Vilders neće biti premijer zbog protivljenja potencijalnih koalicionih partnera, jasno je da premijer neće moći biti osoba koja nije bliska njegovim političkim uvjerenjima, s obzirom na to da je njegova stranka odnijela ubjedljivu pobjedu.

Nizozemska je jedna od zemalja koja najviše uplaćuje u evropske budžete, i u tom smislu ima značajnu ulogu u svim EU programima i politikama, zbog čega je uvijek bilo važno da njena vlada ima pozitivan stav prema Briselu.

S novom vladom to će biti teže jer su imali izrazito skeptičan stav prema politikama u Briselu, ali i prema proširenju, jer su u stranačkom programu pred izbore istakli da proširenje neće biti nastavljeno ako oni budu formirali vladu.

"Neće biti daljeg širenja EU, niti koraka koji će ići u tom smjeru", naglasili su u dokumentu s kojim su izašli na izbore. Sudeći prema koalicionom sporazumu, koji je zaključen prošle sedmice, rječnik je donekle ublažen, ali suština ostaje ista.

"Nizozemska je veoma kritična kada se radi o daljem širenju EU. Neće biti ustupaka kada je riječ o Kopenhaškim kriterijumima za članstvo u EU", naglašeno je u sporazumu.

Kopenhaški kriterijumi se odnose na poštovanje vladavine prava, tržišne ekonomije i prihvatanje pravne stečevine EU i osnova su svih EU politika proširenja. BiH, kao i većina drugih zemalja u regionu, nikad u potpunosti nije ispoštovala uslove, ali su Evropski savjet, Evropska komisija i Evropski parlament uvijek u manjoj ili većoj mjeri bili spremni da "progledaju kroz prste" i omoguće naredne korake u evropskim integracijama.

Primjer kako to funkcioniše u praksi viđen je na slučaju BiH, koja je prvo dobila kandidaturu, a onda otvorila pregovore ne na osnovu istinskog napretka u reformama, nego mnogo više zahvaljujući dobroj volji Brisela. Iako je i odlazeća nizozemska vlada Marka Rutea bila dosta "tvrda" prema BiH, ipak je, na molbu Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropske komisije, ambasadora Johana Zatlera, šefa EU kancelarije u BiH i nekoliko zemalja EU koje zagovaraju proširenje, pristao na kompromis. Ova vrsta kompromisa će s novom vladom biti isključena.

Ipak, Vilders je napravio veliki ustupak kad je u pitanju vojna pomoć Ukrajini, vjerovatno na insistiranje SAD, s kojim ova zemlja ima tradicionalno bliske odnose. Promjene su najavljene najviše prema Briselu - promjena energetske politike suprotno odredbama Zelenog dogovora, smanjenje obaveza farmerima u pogledu smanjenja štetnih emisija i tvrđi stav prema migracijama.

Rute je bio premijer koji je pokušavao balansirati između težnji domaće javnosti i konstruktivnog pristupa u Briselu, koji je doveo do više pozitivnih odluka i za unutrašnju koheziju EU, a i prema susjedstvu, posebno prema zapadnom Balkanu.

Čak i antidesničarski Nizozemci su isfrustrirani korupcijom u pojedinim zemljama članicama EU, a pogotovo zemljama u procesu pristupanja i bili su evroskeptični. Međutim, radi mira u kući, često su bili spremni na kompromise.

Ta dobra volja će novom vladom biti iscrpljena, a BiH će prema Briselu moći napredovati samo ako se nekim čudom desi potpuna politička promjena u zemlji. Nizozemska javnost je prema BiH i regionu skeptična i zbog veza politike i organizovanog kriminala, s obzirom na to da je Nizozemska zemlja s velikim problemima kada je u pitanju trgovina narkoticima, a neki od najvećih igrača u kriminalnom miljeu dolaze iz BiH i sa Balkana.

U nizozemskim medijima često se spominje da su pojedini visokorangirani političari iz BiH, posebno u bezbjednosno-policijskom sektoru, povezani s kriproaplikacijama i šifrovanim telefonima, koji se obično koriste u kontaktima s kriminalnim miljeom. Ove činjenice neće pomoći kada se u Briselu naredni put bude odlučivalo o evropskoj budućnosti BiH.