Čija je državna imovina: Bećirović i Komšić u klin, Dodik i Stevandić u ploču

Pokušaj Bećirovića i Komšića predstavlja političku ujdurmu, kazao je Milorad Dodik komentarišući prijedlog Zakona o imovini kojeg su dva člana Predsjedništva BiH uputila u proceduru.

I to, poručio je, neće proći.

"Bez države, bez Republike Srspke nema slobode za Srbe ovdje, a države nema ako nemate resurse, i ako njima ne upravljate", kazao je Dodik.

U Prijedlogu, podsjetimo, stoji da je “BiH nosilac prava vlasništva nad cjelokupnom državnom imovinom”.

No s tim se ne slaže predsjednik Narodne skupštine RS.

Stevandić tvrdi, u Ustavu BiH ne postoji odredba koja se odnosi na državnu imovinu.

"Ni član, ni podčlan, ni fusnota, ni objašenjenje. Zaključujemo da je pitanje državne imovine odavno rješeno, nije u nadležnosti BiH i time pitanjem se ne može baviti ni OHR, nijedna strana ambasada, niti se tim pitanjem može baviti Predsejdništvo", kaže Stevandić.

S druge strane, Bećirović kaže, takav član postoji.

Poziva se na Sporazum o sukcesiji i članu 8. predloženog zakona o državnoj imovini.

"Ne postoji država bez državne imovine. Drugo, prema sporazumu o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, državna imovina data je državi BiH", kaže Bećirović.

No da Predsjedništvo BiH nema formalno-pravnu nadležnost da predlaže zakone tvrdi profesor Ustavnog prava Milan Blagojević. I pozivajući se na Ustav, tvrdi
svaki član Predsjedništva BiH koji se ne slaže sa odlukama ostalih članova, može takvu odluku proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta sa teritorije sa koje je izabran.

"Tada konačnu odluku u konkretnom slučaju donosi Narodna skupština Republike Srpske i ako ona dvotrećinskom većinom potvrdi veto srpskog člana Predsjedništva BiH, odluka ostala dva člana Predsjedništva nema pravnog dejstva", kaže Blagojević.

Za bivšeg člana Komisije za državnu imovinu Muharemu Ceru, ovaj, kako kaže, prvi institucionalni oblik pokušaja rješavanja ovog pitanja, je poželjan, posebno sada pred moguće otvaranje pregovora BiH sa EU. No, sudeći po trenutnoj političkoj atmosferi, Cero ne isključuje da će se u ovu priču uključiti visoki predstavnik.

"Ne isključujem mogućnost primjene odredaba Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom a ne zaboravite da tamo doslovce od 2005. pa do današanjeg dana piše sljedeće, pitanje državne imovine je obaveza i rješavanje statusa državne imovine u Parlamentu BiH pa onda ima onaj famozni zarez koji su čini mi se mnogi previdili - ukoliko visoki predstavnik drugačije ne odluči", ističe Cero.

Svi dosadašnji pokušaji rješavanja ovog pitanja, pa i ovaj čini se, kao epilog imati će politički sukob. Klupko zvano državna imovina zakotrljalo se još prije dvije decenije, i čini se, kotrljaće se i dalje.