Začarani krug gojaznih i nezadovoljnih ljudi: Šta je lastiš i zašto je važan u odrastanju?

Zadnjih nekoliko decenija svijet se bori sa jednim od većih problema današnjice, a to je gojaznost koja često može imati psihološke posljedice. To govore i podaci Svjetske zdravstvene organizacije.

Prije par decenija igrali smo lastiša, bili vani dok se ne smrkne. Mnogi jeli puru, margarin na šniti hljeba i bili zdravi. Rijetko ko je išao kod psihologa, a rijetko ko je i imao potrebu da ide.

Postavlja se pitanje - zašto je danas sve više ljudi gojazno, depresivno?

"To je ovaj naš brz tempo života, nezdrava ishrana", odgovara specijalista medicinske psihologije u Domu zdravlja Banjaluka, Anita Đuričić.

Za UNAworld kaže da je slika stvarnost ta da ljudi usljed trke za egzistencijom pribjegavaju nezdravoj ishrani, što često vodi u jedan začarani krug debljanja-depresije-aksioznosti.

"Debljamo se kad smo pod stresom, pa smo pod stresom što smo se udebljali i tako u krug", navodi dr Đuričić.

Dodaje da od navika roditelja zavisi kakve će navike djete u ishrani usvajati.

"Pravim paralelu odraslih i djece. Vidimo da su djeca sve više za računarom, manje su fizički aktivna. Mi smo non-stop bili vani, igrali smo se lastiša i penjali po drveću. Danas djeca imaju telefone i ne znaju šta je lastiš", kaže Đuričić.

Kako se tome oduprijeti?

Dr Anita Đuričić kaže da prvo treba početi od sebe.

"Radi se o stilu života. Zvuči kao fraza, ali je zaista tako. Zavisi kakve mi stavove imamo prema hrani, da li je nama hrana neki način da ugušimo svoja emocionalna nezadovoljstva. To može da bude uzrok poremećaja ishrane i gojaznosti, da li je to možda zamjena za neke naše emocionalne probleme. Ako jeste, mi tom hranom na kratkotrajan način te probleme rješavamo, ali dugotrajno ta gojaznost dovodi do jednog začaranog kruga depresije, aksioznosti, vrtimo se. Gušimo aksioznost i depresiju hranom, na neki način", objašnjava Đuričić.

Dalje navodi da prejedanje prerasta u konfuziju i zbog gojaznosti postajemo depresivni, a kada smo takvi onda smo stvarno u problemu. Izaći iz začaranog kruga nije lako, ali je kaže, za početak dovoljno da osvijestimo problem.

"Čim smo ga osvijestili možemo nešto i da uradimo po tom pitanju", kaže Đuričić.

Sve to može izazvati i dodatne zdravstvene probleme, kao što je dijabetes, kardiovaskularna oboljenja, razne komplikacije kao što je možda udar, kod djece preuranjen pubertet. 

"Da ne govorimo o ovim socijalnim momentima gdje imamo stigmatizaciju od strane druge djece. Vršnjaci mogu biti surovi, onda ta djeca postaju nesigurna, socijalno povučena, i to je dobra podloga za razvoj kasnije raznih poremećaja u adolescenciji itd", zaključuje Đuričić za portal UNA.