Ubistvo Vanje potreslo sve: U toku peticija za smrtnu kaznu

Region je i dalje zanteresovan za epilog monstruoznog ubistva četrnaestogodišnje djevojčice Vanje Gorčevske iz Skoplja. I dok istraga traje, građani potpisuju peticiju za uvođenje smrtne kazne. Provjerili smo do čega može dovesti ovakav odgovor javnosti, ali i sudsku praksu u sličnim slučajevima.

Istraga o svirepom ubistvu djevojčice Vanje iz Skoplja traje. Skupljaju se dokazi ali tu je i sve veći bro neprovjerenih činjenica.

"Što se tiče istrage ona je tajna prije svega, pošto zakon o krivičnom postupku u Makedoniji tako zahtjeva. Svaka istraga je tajna, sve dok se ne pokrene optužnica, odnosno to je sad u rukama javnog tužioca", ističe advokat Saso Janev.

Građani Sjeverne Makedonije odlučili su se na pokretanje Peticije pod nazivom „Smrtna kazna za Vanjine ubice”. Ovo je sasvim normalna reakcija nakon ovakvog zločina, smatra struka i nije prvi put da se pokreće ovakva peticija.

"To su instiktivne reakcije, to su reakcije na reakciju, reakcija na događaj koji je izazvao veliku pažnju. Sjetimo se tužnih događaja ovdje kod nas, ubistva kod Mostara djevojke, pa ubistvo i nestanak i ubistvo djevojčice u Beogradu. Svi smo mi nekako instinktivno djelovali. Međutim zato postoji zakon i država, da se ne bi instinktivno djelovalo", objašnjava sociolog Vladimir Vasić.

 Kako kaže Vasić, dobro je što imamo ovako oštru reakciju građana.

"Bilo bi jako loše da imamo neku blagu ili nezainteresovanu reakciju što znači da smo mi još uvijek na dobrom putu, narodski rečeno. Dok god kao stanovništvo, kao običan čovjek kao pojedinac reagujemo afektivno i reagujemo oštro prema tim nekim događajima znači da je to dobro jer naše mišljenje može korektivno da utiče na zakonodavce da donesu neke oštrije zakonske regulative", napominje Vasić.
Opravdana je reakcija stanovništva, ali smrtnoj kazni nema mjesta u zakonodavstvu, smatraju pravnici. Mora se poštovati protokol o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

"Članice Vijeća Evrope su potpisale taj protokol i ukinuta je smrtna kazna po tom protokolu, tako da ona ne može biti ugrađena u zakonodavstvo niti jedne od tih koje su potpisale taj protokol. Azerbejdžan i Rusija nisu potpisale taj protokol, vezano za sve članice Vijeća Evrope tako da se na te zemlje ne odnosi taj protokol", kaže advokat Adna Dobojlić.
 

"To je vječita dilema, da li za zločince treba propisati tu kaznu a sa druge strane je, da li mi stvarno imamo pravo da oduzmemo nečiji život ali ako se neko drzne da nekome oduzme život onda slijedi krivični postupak. Što se tiče mog ličnog stava, ja kao advokat, nisam za smrtnu kaznu", dodaje advokat Saso Janev.

Osamdesetih godina prošlog vijeka izrečene su posljednje smrtne kazne, nakon čega su ukinute.
"Posljednja izrečena smrtna kazna u našoj zemlji izrečena je osamdesetih godina, sudija Milorad Poparić je izrekao tu smrtnu kaznu za ubistvo dva brata i ona se nije ni izvršila, koja je bila posljednja u našoj državi", napominje Dobojilićeva.

 Ljudski je imati ovakav odgovor javnosti, ali je ljudski i pored nepobitne činjenice da je izvršen monstruozan zločin omogućiti svakom čovjeku zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, ma koliko smatrali da u ovom i sličnim slučajevima tome nema mjesta.