"Poštujem Osmi mart, kupim cvijeće obavezno"

Roze, žuta ili bijela? Ipak, crvena boja ljubavi za ljepšu polovinu. Mali znak pažnje svaki Osmi mart. Milorad ružom iznenadi svoju Dragicu i tako skoro pa šest decenija. 

"To je uvijek za Osmi mart. Mi to poštujemo, kupim cvijeće obavezno", rekao je Milorad Peulić dok njegova Dragica ističe kako će u avgustu biti punih 59 godina koliko su u braku. 

"On je pažljiv u svemu, ne samo u cvijeću i ne samo za Osmi mart, nego svaki dan. Šta ima ljepše nego kada spavaš a on ustane i viče babice, kafica na stolu", šaljivo priča Dragica Peulić. 

Neki su to obavili i dan ranije, pa danas u gradu opuštena priča s generacijom. 

"Juče, juče sam kupio poklone. Nemam žene ali kolegicama sam kupio. A kupio sam cvijeće i još neki poklon", pohvalio nam se jedan penzioner. 

Na pitanje kako dame reaguju kada im poklonite cvijeće odgovor je kratak i jasan – ''Drago im je.''

A pitali smo dame, da li i koliko su im bitni pokloni na ovaj dan? 

"Meni je bitan znak pažnje. Nije bitna vrijednost", skromno kaže jedna Banjalučanka.

A ovaj dan obilježava se kao znak višedecenijske borbe za ravnopravnost žena. U Banjaluci tradicionalni Osmomartovski marš pod sloganom "nismo jeftina radna snaga".

"Želimo da poručimo našim vlastima da počnu konačno da poštuju Zakon o radu, Zakon o zabrani diskriminacije te Zakon o ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini koji ženama garantuje jednak društveni položaj", poručila je Milica Pralica, aktivistkinja Udruženja građana ''Oštra nula''.   

I taman što je kolona krenula, zabilježen je incident. Nekoliko nepoznatih mladića sa kapuljačama na glavi, jednoj od učesnica, istrgnuli su  zastavu duginih boja a oni drugi su uputili niz psovki. 

Ovo je prvi incident nakon 12 godina od kada se Osmomartovski marš organizuje u Banjaluci. I Sarajevskim ulicama danas se marširalo uz zastave i poruke u organizaciji Fondacije "Cure" iz koje su još jednom ukazali na neravnopravan položaj kao i porast nasilja nad ženama. 

"Kada kažem neravnopravan, mislim da žene u Bosni i Hercegovini nemaju iste mogućnosti i ista prava u javnoj sferi. Imali smo nagli porast nasilja nad ženama u doba pandemije kada ni sigurne kuće nisu imale dovoljno kapaciteta da prime žene koje prolaze kroz različite oblike nasilja. Statistike govore da se najveći broj nasilja dešava nad ženama a u vrlo malom procnetu nad muškarcima", pojašnjava Medina Mujić portparol Fondacija "Cure" Sarajevo. 

Ove aktivistkinje ukazuju i na problem feminizacije siromaštva što znači da su žene te koje su pogođene siromaštvom uz poruku da svoj glas neće stišati niti poglede srušiti.