Nauka u raljama kritičara, ali s društvenih mreža

Ko sve i zbog čega u svijetu društvenih mreža sebi daje za pravo da kritikuje, vrijeđa, prijeti i omalovažava bilo koga? U doba pandemije virusa korona na meti su bili ljekari. Danas meteorolozi. Zašto nam je nauka u raljama kritike ali ne one stručne već nepriznate i needukvane. Ko su kritčari današnjeg društva?

Ako je kišno a ne sunčano vrijeme - kriv je meteorolog. Zbog informisanja javnosti, upozorenja i iznimno tačnih prognoza na udaru društvenih mreža koje gore od vrijeđanja i prijetnji je i jedan od najpoznatijih meteorloga u BIH, Nedim Sladić. Putem Facbook statusa opisao je s čim se susreće uz komenatar da sve postaje nepodnošljivo, krajnje crno i depresivno kao i da ono što vas tišti, treba i napustiti. Uz laivnu podrške javnosti, nije odustao. O svemu tome, Sladić kaže:

''To nije slučaj samo sa mnom, to je slučaj i sa mnogim drugim meteorolozima širom svijeta. U Španiji su nedavno dobijali prijeteće poruke, tako da je morala reagovati i Vlada. Čuveni citat jednog profesora glasi, ako hoćete da uništite jednu državu, onda im samo oduzmite obrazovanje. Mi smo na jednom izuzetnom putu da to i učinimo,'' smatra ovaj meteorolog.

Živimo u vremenu nepovjerenja u nauku i vjerovanja u teorije zavjere poput one da su superćelijske oluje izazvane djelovanjem HAARP-a. A istina je sasvim drugačija.

''Dezinformcijama i teorijama zavjere koje ispoljavmo u javnosti uništavamo sami sebe. Još nikada u prošlosti nismo imali ovako učestale ekstreme. Nikada nismo dolazili u tu fazu da se moramo boriti sa ljudima koji uopšte nisu edukovani na ovaj način. Pričali smo i prije oko toga ali sada smo došli do faze da moramo povući ručnu kočnicu i reći dosta je,'' poručio je Sladić.

Meteorologija je egzaktna nauka. Svi ovi ljudi, godinama su ulagali svoj trud u znanje kako bi dobili zvanja koja nose.

''Ćesto čujemo komenatre za meteorologe , oni ne znaju kakvo je vrijeme bilo juče a kamoli da će pogoditi kakvo će biti sutra ili nikada ne mogu da pogode. To je u najmanju ruku uvredljivo. Meteorologija nije nešto što se pogađa, ona je egzaktna nauka. Mnogo je znanja potrebno da bi se uradila prognoza, a onda neko kaže

moju babu je zabolio kuk, to je znak da će se promijeniti vrijeme. Nevjerovatno je kakve sve priče slušamo. Čini mi se kako nam je nauka sve više dostupnija kao i društvene mreže, pomislim da će nam biti bolje i više dostupne prave informacije ali je situacija sve gora i gora'' isitče Milica Đorđević meteorolog u Hidrometeorološkom zavodu Republike Srpske.

Naglašena nemoć da se bilo šta mijenja u društvu, izostanak nade, korupcija, nepotizam, siromaštvo kao i socijalno beznađe. Sve su to faktori koji se ne mogu posmatrati izvan stanja jednog društva, smatra doktor socioloških nauka Slavo Kukić. Upravo takvo stanje proizvodi potrebu kritike svega postojećeg.

''Kritike koja služi kao neka vrsta ventila socijalnog pražnjenja. U funkciji takvog ventila s druge strane su društvene mreže koje omogućavaju iznošenje vlastitih stavova svih i svakoga a veliki dio te potrebe, ruku na srce, proizvode i mediji i način na koji i oni izvještavaju,'' navodi Kukić.

Nove komunikacijske tehnologije omogućile su viši nivo izražavanja nezadovoljstva.

''Takva potreba ja mislim da je obrnuto proporcionalna sa opštim stanjem društva. Generalno lošije stanje društva proizovdi veću potrebu za kritičkim odnosom prema svemu postojećem i obrnuto. Bolje opšte stanje društva na različite načine, takvu potrebu potiskuje,'' naglašava Kukić.

Zbog apela da je vakcina jedino oružje u borbi protiv virusa korona zarad spsavanja ljudskih života – krivi su bili ljekari. Kako je bilo raditi i nositi se s ovim oblicima pritisaka, prisjetila se i epidemiolog Jela Aćimović.

''Sjećam se situacije i prve mlade osobe kada je u Republici Srpskoj umrla što je, nažalost, bila moja uloga da to saopštim javnosti, zaista je bilo ružnih i uvredljivih komentara kao da je to laž. To je nešto što čovjeka pogodi, naravno, i na trenutak se pokoleba. Međutim, iz iskustva i svega što smo učili toliko godina, mi ne smijemo dozovliti da se pokolebamo nekim komentarima na društvenim mrežama,'' smatra Jela Aćimović epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.

Bez obzira na sve ipak je bio ''mnogo veći broj ljudi koji to cijeni i koji je zahvalan za to i kojima je to značilo,'' kaže Aćimovićeva.

Zbog lošeg rezultata na utkamici kriv je trener a zbog dešavanja u društu često i novinari. Društvene mreže postale su stub srama i moralna vertikala ali za koga? Za ljude koji nas ne pozanju i koje mi ne poznajemo, nekulturne, neuke ili jednostavno dokone.