Koji su običaji za Božić?

Na Božić se vjernici pozdravljaju riječima "Hristos se rodi" i otpozdravljaju sa "Vaistinu se rodi". Razni običaji se vežu za različite krajeve, ali postoje i oni koji su ustaljeni

07.01.2024. 08:15
  • Podijeli:
Tan2024-01-0514313891_5 božić foto jadranka ilič-6599c18da94b8.webp Foto: Tanjug/Jadranka Ilić

Božić, jedan od najradosnijih hrišćanskih praznika, pravoslavni vjernici proslavljaju u nedjelju, 7. januara, a ovaj praznik predstavlja rođenje novog života, kao i djece i roditeljstva i kao takav se obilježava najljepšim vjerskim običajima.

Na Božić se vjernici pozdravljaju riječima "Hristos se rodi" i otpozdravljaju sa "Vaistinu se rodi". Razni običaji se vežu za različite krajeve, ali postoje i oni koji su ustaljeni, a o kojima možete čitati više u nastavku teksta.

Kako se tradicionalno proslavlja Božić?

Božić se praznuje kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista, a slavi se tri dana. Pripreme za Božić počinju četrdeset dana prije 7. januara, odnosno kada počinje božićni post, koji predstavlja pročišćenje duha i tijela pred najradosniji dan. Na božićno jutro, prije svitanja, zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima i puca se iz pušaka i prangija. Domaćin i svi ukućani oblače najsvečanije odijelo i odlaze u crkvu na jutrenje i božićnu liturgiju, a po povratku iz crkve međusobno se ljube čestitajući jedni drugima praznik.

Još prije izlaska sunca, prema tradiciji, na Božić se odlazi na izvor ili bunar po takozvanu nenačetu vodu, a ta voda, kojoj se pripisuju ljekovita svojstva, koristi se za umivanje ukućana, a potom se naliva u sva jela za božićni ručak. U narodu se vjerovalo da takva voda ima i iscjeliteljsku moć.

Jutarnja liturgija - Proslava Hristovog rođenja počinje jutarnjom božićnom liturgijom koja se služi u svim hramovima, a nakon službe u crkvi se prima nafora, odnosno osvećeni hljeb i to je prvo što se uzima na ovaj praznik.

Česnica je pogača koja se pravi od brašna, vode i masti, bez kvasca, a najčešće je mijesi najstarija ukućanka prvog dana Božića, prije izlaska sunca. U tijesto za česnicu se ubace novčić, dren i dio ivera sa Badnjaka, pa onaj koga zapadnu prilikom lomljenja će, prema vjerovanju, imati novca, zdravlja i sreće cijele godine.

Ujutru se ide u crkvu na službu i pričest i jede se prvi mrsni doručak. Božić je porodični praznik, pa se na Božić ne ide u goste, a izuzetak je samo položajnik.

Položajnik je prva osoba koja uđe u kuću na Božić i obično je to dijete ili osoba bliska porodici. On tom prilikom ulazi u kuću, stupa desnom nogom preko praga, pozdravlja ukućane i čestita Božić riječima: "Hristos se rodi", a ukućani odgovaraju: "Vaistinu se rodi", a zatim položajnik pali grančicu badnjaka i počinje da izgovara želje za domaćine i kuću riječima: "Koliko iskrica, toliko srećica. Koliko varnica, toliko zdravlja i parica..." Domaćin dijeli česnicu i svakom ukućaninu, a i položajniku namjenjuje jedan dio. Dužost položajnika je da poželi sreću, zdravlje i napredak domaćinu i ukućanima, pa zato on, čim uđe u kuću, prilazi vatri i krajem badnjaka džara vatru da izbiju varnice. Domaćin i položajnik, nakon mirbožanja, odnosno prislanjanja obraz uz obraz, razmenjuju pozdrav: "Hristos se rodi" - "Vaistinu se rodi!". Nakon toga, položajnik daruje ognjište, to jest na kraj ognjišta s istočne strane stavi novac, sjedne, popije kuvanu rakiju, ili sok, i odlazi poslije pozdrava. Na odlasku se položajniku daruju čarape ili peškir, jabuka ili kolač koji je ispečen zajedno sa česnicom.

Pečenica - Dva dana pred Božić, odnosno na Tucindan, tradicionalno se priprema božićna pečenica, a od tog dana takođe počinje uređenje i spremanje kuće za praznik rođenja Hrista. Na Tucindan se, prema narodnom vjerovanju, ne smije ništa davati iz kuće, a takođe se ni djeca ne smiju tući.

Pečenica je, kako tumače etnolozi, prinošenje žrtve Bogu i vuče korijen iz prethrišćanskog perioda, a pominje se i u starozavjetnim knjigama. Kokoš, guska, patka ili ćurka, u mnogim krajevima ni u kom slučaju ne smiju se naći na prazničnoj trpezi zbog vjerovanja da je pernata živina simbol "nazadovanja i rasturanja kuće jer kljuca i baca zemlju iza sebe".

Narodni običaji za Božić:

* Na Božić je dobro započinjati poslove, pročitati nekoliko stranica knjige, isplesti par redova ručnog rada, posaditi biljku ili naučiti nešto novo, kako bi cijela godina bila napredna.

* Na Božić ne bi trebalo spavati preko dana, kako ne biste prespavali cijelu godinu i bili lijeni.

* Novčanik ne bi trebalo da vam bude prazan, a poželjno je i kupiti sebi nešto novo.

* U nekim krajevima postoji vjerovanje da božićnu svijeću ne bi trebalo gasiti duvanjem, već parčetom hljeba koje ste prethodno natopili crvenim vinom.

* Od Božića do Svetog Stefana ne valja čistiti kuću.

  • Podijeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vijesti na portalu UNA.BA je anonimno, a registracija nije poterebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečijeg seksualnog opredjeljenja neće biti objavljeni. Komentari održavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti krivično gonjeni. Kao čitalac prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uvjerenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanje drugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()