Javni linč mora biti kažnjiv: To je nasilje

Javni linč mora biti kažnjiv, moraju postojati mehanizmi kojima agresivno ponašanje i nasilje podliježe kazni, bilo ono uživo ili na društvenim mrežama, smatra psiholog Irena Đumić Jurić-Marijanović.

Nakon tragičnih događaja, poput samoubistva žene u Laktašima koja je bila izložena javnom linču na društvenim mrežama, Marjanovićeva je ocijenila da bi svi koji su učestvovali u linču trebali biti kažnjeni.

Ona je navela da takvi tragični događaji pokazuju koliko smo kao društvo agresivni i narcistični, da postoji želja za klikovima, lajkovima, čitanošću, osjećajem nadmoći i superiornosti.

"Spremni smo da kroz ruganje i ismijavanje otjeramo u samoubistvo ženu kojoj je vjerovatno trebalo nekako pomoći", rekla je Marijanovićeva.

Prema njenim riječima, javnost se budi tek nakon tragičnog događaja, a u međuvremenu se ne čini puno da do ovakvih tragedija ne dođe.

"Zakazali smo svi, individue koje snimaju, mediji koji objavljuju, ljudi koji komentarišu na društvenim mrežama i šalju uvredljive poruke, te institucije koje ovakva ponašanja dopuštaju", istakla je Marijanovićeva.

Ona je dodala da bi adekvatna ljudska, humana i empatična reakcija na vijest o ovakvom događaju bila saosjećanje za ženu koja je, iz bilo kojih razloga, bila primorana učiniti to što je učinila.

"Čitala sam na društvenim mrežama i dosta statusa ljudi koji su stali uz tu ženu, osuđujući javni linč koji se dešavao. Međutim, ti glasovi su bili u manjini, jer je silina linča bila jača", rekla je Marijanovićeva.

Marjanovićeva smatra da bi i društvene mreže trebalo da provode zabranu i kažnjavanje takvih sadržaja.

"Nepostojanje ovakvih mehanizama šalje poruku nama da je nasilje prihvaćeno, da je nekažnjivo i da možemo slobodno svoje frustracije da na najgori mogući način ispoljavamo u virtuelnom svijetu. Štaviše, vjerovatno ćemo dobiti četu pristalica", rekla je Marijanovićeva.

Ona je dodala da je hiljadu razloga zašto je to tako, od ličnih iskustava svakog pojedinca, preko kolektivnih iskustava na ovim područjima koja su bila traumatična, do globalnih društvenih kretanja.

Marijanovićeva je ukazala da nisu samo mladi i tinejdžeri oni koji ispoljavaju govor mržnje, već je mnogo odraslih osoba na koje se mladi ugledaju i koji su im uzori.

"Teško da sama porodična sredina može ispraviti kod svog djeteta ono što dolazi od društva koje se zasniva na izopačenim vrijednostima. Niko nije izolovan. Zbog toga u svim institucijama i ćelijama društva treba gajiti ispravni sistemi vrijednosti koji uključuju humanost, empatiju, zajedništvo, brigu za drugoga, iskrenu potrebu za pomaganjem, a lični interes, koristoljublje, i devizu `cilj opravdava sredstvo` treba skrajnuti", zaključila je Marijanovićeva.