I građani općine Dvor u Hrvatskoj protiv odlagališta nukleranog otpada

Nema više dvojbi da će se Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada graditi u bivšoj kasarni Čerkezovac na Trgovskoj gori nedaleko od Dvora gdje će se pohranjivati institucionalni radioaktivni otpad i iskorišteni izvori ionizirajućih zračenja iz Hrvatske, te 2.400 tona nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krškom piše Jutarnji list.

Radi se o lokaciji koja je u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom. Gradnji odlagališta oštro se protivi naša država i najavljuje pravne bitke.

Hrvatska četiri decenije zna da mora pronaći mjesto za pola otpada iz Krškog, rok za to joj je 2023., a krajnji rok da ga preveze iz Slovenije istječe najviše dvije godine poslije, znači 2025. godine. Te godine počinje gradnja u Čerkezovcu, a godinu poslije stižu prvi radioaktivni paketi. Još uvijek ne postoji ključni dokument na kojem će se temeljiti izbor i uvjeti gradnje - studija utjecaja na okoliš, ali kakva god ona bila, bit će prihvaćena jer više nema vremena, izbora ni plana B, navodi Jutarnji.

Centar neće skladištiti nuklearni otpad, niti biti opasan za okolinu. No, sama činjenica što on postoji neće doprinijeti da se tamo počnu doseljavati ljudi, a to je jedini način da se ovaj kraj otrgne od sigurne smrti.

Od popisa do popisa stanovništva između 2011. i 2021. općinu Dvor napustilo je čak 45 posto stanovništva, dio je umro, dio se odselio, a u brojkama je riječ o više od 2.500 ljudi. Projekcije kažu da će se u idućih deset godina dogoditi sličan odljev.

Projektom budućeg Centra rukovodi Fond za financiranje razgradnje NEK-a. Silno se trude uvjeriti lokalnu javnost da je Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada super stvar i žele im se dopasti. U gradu su otvorili i Info centar kojim građanima nastoje približiti aktivnosti na odlagalištu, a prikazan je gotovo kao turistička atrakcija.

Jutarnji je "zavirio" u dokument, koji je svojevrsna podloga studije utjecaja na okoliš. U njemu se, između ostalog, tvrdi se kako ni na koji način tokom građenja, a i poslije tokom skladištenja, neće biti ugrožena zajednica, flora ni fauna, obližnja Una i vodotoci.

Sve to nije previše utješno za načelnika Općine Dvor Nikolu Arbutinu. Kako on, tako i niti jedan drugi stanovnik zaboravljene općine nije prihvatio ovaj Centar, ali se polako mire s činjenicom da će on tamo zasigurno doći.

"Mi smo jedina država na svijetu koja je odredila lokaciju, a tek onda idemo dokazivati je li ona pogodna za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Građani i Općinsko vijeće još su 2015. rekli da smo protiv ideje zbrinjavanja radioaktivnog otpada na našem području, no to ne znači ništa, oni idu svojim putem mimo nas",  kazao je Arbutina.

Komentirao je i rentu koju Općina treba dobiti zbog radioaktivnog otpada.

"Renta je kukavičje jaje koje je država vješto stavila pred građane općine Dvor zato što ne postoji nikakav dokument o bilo kakvoj isplati ili davanju na osnovi Centra, a mi štetu trpimo već četiri godine jer se naša općina medijski spominje samo po pitanju zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Dvor doista nema blistavu budućnost, nemamo resursa da okrenemo te trendove, a država ih možda ima.

Za opstanak je nama nužno doseljavanje. Stav je svih građana na svijetu da ne žele radioaktivni otpad u svom dvorištu. To što Fond predstavlja da je to dobro može se govoriti u sredinama koje su naučile živjeti s nuklearnom elektranom, a nama dovoze otpad koji nije nastao na našem području. To nije prirodno i nije OK",  istakao je Arbutina.