EU godišnje generiše 25 miliona tona plastičnog otpada, samo 30 odsto se prikuplja za reciklažu

Svаkе gоdinе zеmljе Еvrоpskе uniје generišu 25 miliоnа tоnа plаstičnоg оtpаdа, а sаmо 30 odsto sе prikupljа zа rеciklаžu. 

Upravo je tema ovоgоdišnjeg Svјеtskоg dаnа živоtnе srеdinе - „Pоbiјеditi zаgаđеnjе plаstikоm“. 

Problem odlaganja otpada, njegovim nepropisnim zbrinjavanjem i odbacivanjem u prirodu, jedan je od najvećim problema u Bosni i Hercegovini koja je označena kao jedna od najzagađenijih zemalja u Evropi.

"Ekološka situacija danas u svijetu je krajnje dramatična. Na ovom globusu sve crne mrlje pokazuju mjesta gdje defakto života više nema", ovako su Nadrealisti u svom poznatu skeču opisali zagađenje.

I defatko, života ima i nakon 34 godine od emitovanje ove epizode, ali ekološka situacija je i dalje dramatična, posebno u BiH. Ugroženi su skoro svi prirodni resursi. Ali što bi rekli Nadrealisti, evo i jedne dobre vijesti iz ekologije:

"Moram reći da u isto vrijeme analize koje ustvari su prisutne a koje pokazuju očuvanost prirode u segmentima prisutnost divljih vrsta, očuvanost staništa, da smo tu u samom vrhu. Tako da mi ponovo imamo jedan paradoks na nivou naše države, da imamo jako nizak nivo svijesti a i dalje dosta divljine", kazala je Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke.

Međutim, bez divljine bi mogli ostati ako problem u vezi sa odlaganjem otpada, ne bude što prije riješen. U BiH ne postoji uspostavljen sistem upravljanja otpadom, ali postoje problemi sa legalnim deponijama. O ilegalnim, suvišno je i govoriti. Ipak, rješenja postoje.

"Sve se mora krenuti u sistematsko rješavanje, naravno što je i najteže. Prva stvar je prestanak proizvodnje tolike količine jednokratne plastike koja čini najveći dio plastičnog zagađenja", poručila je MILICA KONČAR iz Centra za životnu sredinu.

A prema istraživanjima, u ljudskom organizmu nalazi se oko 5 grama plastike, što ne bi trebalo ni da čudi, s obzirom da u prirodi svake godine, prema procjenama, završi od 30 do 45 hiljada tona, tačnije od 10 do 15 kilograma plastike po stanovniku BiH. Ipak, da ne bi završilo u prirodi, brine se preduzeće za reciklažu plastičnih boca kod Doboja, jedino takve vrste u BiH.

"Mjesečni kapaciteti su nam negdje oko 500 tona, s tim da nerijetko budu nepopunjeni zbog nedostatka sirovine na tržištu", kaže Mira Stanojević, rukovodilac pogona za ambalažu.

I dok zagađenje vazduha, ograničeni vodni resursi i kapaciteti upravljanja otpadom, kao i nekontrolisana gradnja i sječa šuma, ugrožavaju život i zdravlje svih podjednako, trebali bi što prije promijeniti moto većine -daj mi za danas, a za sutra neka misli neko drugi.