Dramatičan pad broja rođenih od 1990. do 2022.

Bosna i Hercegovina je demografski najugroženija država regiona, a razlika u broju rođenih 1990. godine u odnosu na 2022. govori o dramatičnoj situaciji u kojoj se nalazi.

Do zabrinjavajućih podataka, po kojima su 1990. godine u našoj zemlji rođene 66.964, a 2022. tek 26.539 beba, došao je pravnik Miodrag Pantović, masterant na Demografskom odsjeku Geografskog fakulteta u Beogradu, koji je uradio i kartu BiH sa visokim procentima pada broja rođenih, na kojoj je najveći dio označen sumornom sivom ili tamnosivom bojom. Ovaj podatak praktično znači da je u 2022. rođeno čak 40.425 beba manje nego 1990. godine.

Ovi podaci samo su ilustracija stanja koje je započeto migracijama iz 80-tih godina prošlog vijeka, nastavljeno etničkim čišćenjem tokom rata te potom mirnodopskim egzodusom stanovnika.

"Prema analizi Vitgenštajn centra iz Beča, BiH će, uz Albaniju, u narednim decenijama izgubiti najviše stanovnika. Postoje tri scenarija, od kojih najoptimističniji predviđa gubitak polovine stanovništva do 2060. u odnosu na 2010. godinu. Prema onom najnepovoljnijem, BiH će u narednih manje od četiri decenije ostati bez 73 odsto ili tri četvrtine građana", kaže Pantović.

Tokom istraživanja je potvrdio da je najveći problem BiH iseljavanje. Kaže da je više od polovine ljudi rođenih u BiH danas izvan domovine.

"Najugroženiji dijelovi su istočna Bosna i područje Bosanske i Cazinske krajine. USK, područje Livanjskog kantona, odatle prema istoku, ali i dio koji ide prema srednjoj Bosni te Posavina. To su dijelovi koji su skoro prazni i vrlo je teško tu stanje popraviti.

Posljednjih godina velike su migracije i iz Tuzlanskog kantona, pa osim većih centara – Sarajevo, Banja Luka, nešto Mostar i Bijeljina, ostatak države je u vrlo lošoj situaciji", ističe Pantović.