Aktivnost mozga u mirovanju kod male djece može predvidjeti inteligenciju kasnije u životu

Aktivnost mozga u mirovanju u male djece može predvidjeti inteligenciju kasnije u životu, pokazala je studija istraživača iz SAD-a i Njemačke.

Studija se oslanjala na prošlu, već provedenu studiju u Rumuniji, a pokazala je po prvi put da odgoj djece može utjecati na njihovu inteligenciju godinama nakon što odrastu.

Slavna studija iz Bukurešta započela je početkom 2000-ih godina i pratila kognitivni razvoj napuštene djece u Rumuniji. Upoređvanjem kognitivnih sposobnosti djece u institucijama s onima koji su odrasli u vlastitim porodicama do 18. godine života, otkriveno je da djeca iz institucija imaju relativno niži IQ, piše Science Alert.

U ovom posljednjem istraživanju, naučnici su u istim podacima pronašli vezu između moždanih valova i rezultata na IQ testovima.

“Ova otkrića pokazuju da promjene u moždanoj aktivnosti izazvane ranim iskustvima imaju duboki utjecaj na dugoročni kognitivni razvoj, a naglašava se važnost rane intervencije za promoviranje zdravog razvoja djece u lošijim uvjetima,” napisali su istraživači.

Danas se vjeruje da je ponašanje mozga u mirovanju relativno stabilno u odrasloj dobi, iako aktivna moć mozga fluktuira s godinama. Ipak, slabo se razumije kako se ova aktivnost razvija u ranim godinama života.

U periodu između druge i desete godine života, aktivnost dječjeg mozga u mirovanju karakterizira se nižim brojem sporih moždanih valova niske frekvencije i većim brojem brzih valova visoke frekvencije.

Spori valovi tokom perioda mirovanja povezuju se s takozvanim “obrezivanjem” nepotrebnih neuralnih spona, što mozak čini efikasnijim kada aktivno rješava mentalne probleme.

Ovo je ključan korak u kognitivnom razvoju djece, no ako se događa previše ili predugo, može imati štetne posljedice.

Ako malo dijete ne dobiva dovoljno emocionalne potpore ili kognitivne stimulacije, dokazi sugeriraju da to može utjecati na njihov neurokognitivni razvoj, moguće upravo na neuralno “obrezivanje.”

Trenutna studija, koju su proveli istraživači na Univerzitetu Maryland u SAD-u, podržava tu teoriju.

IQ testiranje 202 18-godišnjaka iz studije iz Bukurešta otkrilo je da su oni s nižim rezultatom kao djeca imali više aktivnosti sporih moždanih valova.

Rezultati sugeriraju da je takva aktivnost može uticati na efekte institucionalnog odgoja i vrijeme kada je dijete smješteno kod skrbnika.

Autori kažu kako je ta značajna korelacija “posebno neobična” ako se u obzir uzme dugi period između mjerenja i broja osobnih i vanjskih faktora koji mogu uticati na kognitivni razvoj u ranoj dobi.

I prošle studije su otkrile da su sporiji moždani valovi posebno osjetljivi na vanjske faktore poput siromaštva i nepovoljnih sociokulturnih uvjeta, no ovo istraživanje je prvo koje je direktno povezalo sporije moždane valove u djetinjstvu s dugoročnim utjecajem na kognitivni razvoj u mladoj odrasloj dobi.

Potrebno je provesti dodatne studije na većem uzorku kako bi se potvrdila ova korelacija, a naučnici će morati istražiti kako sporiji moždani valovi u praksi utiču na dugoročne kognitivne promjene.

Neuronaučnici se nadaju kako će jednog dana moždani valovi u novorođenčadi moći pomoći “brzo identificirati djecu s povećanim rizikom od slabijeg kognitivnog razvoja i predvidjeti na koji način rana intervencija može pomoći djeci s poteškoćama u učenju kako bi ona imala bolje rezultate u kasnijem životu,” stoji u izvješću istraživača.