Emisija "Čija je naša ćirilica": Da li Miroslavovo jevanđelje može biti dio hrvatske kulturne baštine?

Da li je ćirilica ekskluzivno srpsko pismo, koje pismo je ključno za razvoj pismenosti u Bosni i Hercegovini, može li Miroslavovo jevanđelje biti dio hrvatske kulturne baštine.  Ovo su samo neka od pitanja na koja tražili smo odgovor u emisji "Čija je naša ćirilica?".

"Kada bi ćirilica bila hrvatsko pismo ja ne vidim nikakav razlog, a mislim da ne vidi niko zašto je ona stalno kroz istoriju zabranjivana od Austrougarske pa na ovamo. Sve te zabrane ćirilice pokazuju koliko se ona identifikovala od strane naših neprijatelja sa Srbima, srpskom kulturom, tradicijom i istorijom", kaže univerzitetska profesorica sa Univerziteta u Istočnom Sarajevu  Milanka Babić.

S druge strane, Mateo Žagar profesor Sveučilišta u Zagrebu kaže da je Zapadna ili Hrvatska ćirilica dio kulturne baštine Hrvata, i da u tom kontestu studentima predaje i Miroslavovo jevanđelje, jedan od najznačajnih pisanih spmenika kod Srba.

"Ja predajem od Miroslavovom jevanđelju u  okviru kolegija "Hrvatska ćirilićka pismenost", ja ga uvažavam i postavim ga jer bez njega ne možete shvatiti šta se sa ćirilicom na jugu događa, od Bosne i Hercegovine, pa do Dubrovnika, pitanje Zete, Huma. Ali time ne izdvajamo, niti na bilo koji način dovodimo u pitanje ono što srpska filologija smatra jer je za njen kontinuitet i njenu vertikalu to važno", kazao je Žagar za Una TV.

Žagar dodaje da je cijela srednjovjekovna pismenost u Bosni i Hercegovini čirilička, ali da hrvatski lingvisti bosančicu, ćirilicu koja se koristika u srednjovjekovnoj Bosni smatraju i dijelom hrvatske ćirilice. Srpski lingvisti, s druge strane smatraju da je bosanćica samo verzija ćirilice.

"Ako govorimo o korisnicima bosanskog jezika, oni su naučeni školom, cijelim sistemom, uvjerenjem da su ćirilica i latinica ravnopravni. U praksi nisu ravnopravni, u praksi u bosnaskom jeziku dominira latinica", kazao je za Una TV Univerzitetski profesor iz Sarajeva Halid Bulić.

Kroz dosadašnje emisije serijala "Čiji je naš?" ćirilica je direktno ili indirektno povezivana sa temama koje su obrađivane. U razgovoru sa hercegnovskim pisem i knjižarem Nikolom Malovićem spomenuo je spomen pečat knjižare, do izrađuje, a koji je na ćirilici.

"Zato što bih rekao da grad koga je osnovao Tvrtko I zbog trgovine solju 1382. je nekako determinisan ćirilicom. Kao što su neke knjige sa logom izdavačke kuće knjižare "So" latinične, a neke ćirilične. Ali mislim da spomen pečat treba da bude ćirilični jer je Jovo Sekulović nacionalno bio Srbin. Mislim da Srbe determiniše ćirilica, i  na tu vodenicu treba vodu stavljati. Na kraju krajeva kada pogledate groblja vidite koje je to finalno pismo koje određuje čovjeka", rekao je Malović. 
Na ovu konstataciju, srpski akademik Matija Bećković dodaje.

"Tako je, sada je e Nema ni jedan grob na kome nije ispisano ćirilicom. Oni koji ne znaju ćirilicu, oni se na taj način rastaju sa vijekovima svoje kulture i prosvjete", kazao je Bećković.

Ćirilica, pismo nastalo za potrebe slovenskih naroda sa latinicom je ravnopravno u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori. Njome se piše u Makedoniji, Bugarskoj, Rusiji, Bjelorusiji i Ukrajini. Zanimljivu debatu među nekim od najistaknutijih lingvista iz BiH, Srbije i Hrvatske pogledajte u emisiji "Čiji je naš?".