Stejt Department upozorio investitore koji planiraju uložiti u BiH

Složene institucionalne, političke i teritorijalne strukture u BiH kompliciraju ekonomski pejzaž zemlje i odvraćaju strane investitore

25.08.2023. 21:00
  • Podijeli:
state-department-visoko-co-ba.jpg Foto: Anadolija

Američki Stejt Department objavio je izvještaj o investicijskoj klimi u BiH u kojem je upozorio na kompliciran i nesiguran sistem koji otežava investitorima nova ulaganja, posebno u Republici Srpskoj.

Izvještaj je objavljen nedugo nakon što je specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar pred Pododborom odbora za vanjske poslove poručio da SAD s EBRD, MMF i EU rade na tome da zaustave novac onima koji rade protiv interesa BiH.

Endemska korupcija

U izvještaju se navodi da je BiH otvorena za strana ulaganja, ali da bi uspjeli, investitori moraju prevladati značajne izazove uključujući endemsku korupciju, složene zakonske/regulatorne okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu imovinskih prava i slab pravosudni sistem pod neprikladnim uticajem etnonacionalističkih stranaka i njihovih pokroviteljskih mreža.

Zemlja nudi liberalan trgovinski režim, a njena pojednostavljena poreska struktura je jedna od najnižih u regiji (17 posto PDV i 10 posto poreza na dohodak), ali poslodavci snose veliki teret za socijalne doprinose.

Značajna migracija radne snage stvorila je izazove u zapošljavanju. Više od 500 državnih preduzeća i javni sektor vrše veliki pritisak na privatni sektor, navodi se u izvještaju.

Složene institucionalne, političke i teritorijalne strukture u BiH kompliciraju ekonomski pejzaž zemlje i odvraćaju strane investitore.

Dalje se navodi da je nakon Opštih izbora u oktobru 2022. godine, vlada na državnom i entitetskom nivou Republike Srpske formirana u rekordnom roku, te da se Federacija BiH i dalje suočava sa značajnim izazovima u formiranju funkcionalne vlasti.

Etničke tenzije

Etničke tenzije su visoke dok se nacionalističke stranke bore da osiguraju ili održe kontrolu nad određenim institucijama. U tom kontekstu, institucije na državnom nivou su napravile mali napredak u provođenju neophodnih reformi za jačanje poslovnog okruženja.

BiH je postala zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji 2022. godine u potezu koji je naširoko prepoznat kao politička odluka, a ne kao odraz značajnog napretka u neophodnim reformama. BiH nije članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

U izvještaju je posebno naglašeno da “potezi Republike Srpske da preuzme kontrolu nad državnom imovinom i prijetnje predsjednika RS Milorada Dodika da će Republiku Srpsku odvojiti od BiH takođe su povećali tenzije”.

Ovi potezi, u kombinaciji sa naporima RS da se formiraju paralelne institucije na entitetskom nivou, kao što je Agencija za lijekove i medicinsku opremu RS, prijete stvaranjem zakonskih nejasnoća koje dodatno kompliciraju poslovno okruženje, narušavaju gospodarstvo i ometaju ulaganja.

Adekvatna analiza i savjetovanje

Investitori bi trebali provesti adekvatnu analizu i savjetovanje prije ulaganja. Ovo uključuje izbjegavanje izloženosti pojedincima i entitetima pod sankcijama SAD i pojašnjavanje prava vlasništva nad zemljištem i statusa sub-nacionalnih institucija kako bi se izbjeglo uplitanje u potencijalno nezakonita i/ili neustavna rješenja. Pozivaju se potencijalni investitori da pročitaju pravne preglede i izjave visokog predstavnika za BiH, navodi se.

U izvještaju se govori o problemu korupcije, kao i o spisku sankcionisanih osoba iz BiH.

Stejt Department je naveo da ekonomija BiH se u potpunosti oporavila od pandemije Kovid-19, ali i dalje bilježi nizak nivo ekonomskog rasta u odnosu na konkurente u regiji.

Prema procjenama Svjetske banke, očekuje se da će realni BDP porasti za 2,5 posto u 2023. i 3 posto u 2024. godini.

Ozbiljni rizici

Privreda BiH nije iskusila značajnije direktne posljedice rata u Ukrajini, ali su šanse za njen ekonomski oporavak otežani zbog pogoršanja eksternog okruženja, povišene inflacije i strožih uvjeta komercijalnog finansiranja.

Prosječna stopa inflacije u BiH u 2022. godini iznosila je 16,3 odsto i bila je posebno visoka kod osnovnih potrošačkih dobara i energije.

Očekivano usporavanje privrede u 2023. godini na izvoznim tržištima evrozone takođe predstavlja ozbiljne rizike, jer je BiH usko vezana za evropske lance vrijednosti i prvenstveno izvozi robu, a ne i usluge.

BiH takođe ima relativno nizak nivo direktnih stranih ulaganja (FDI). Rascjepkana vlada u BiH nema ni kapacitet ni političku volju da se posveti pružanju adekvatnih poticaja ili dobrog okruženja za investitore, navodi se, između ostalog, u izvještaju Stejt Departmenta o investicionoj klimi u BiH, prenosi Avaz.

  • Podijeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vijesti na portalu UNA.BA je anonimno, a registracija nije poterebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečijeg seksualnog opredjeljenja neće biti objavljeni. Komentari održavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti krivično gonjeni. Kao čitalac prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uvjerenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanje drugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()