Kad se povuče crta: Jugoslavija potrošila, BiH ostala dužnik

Nakon raspada bivše Jugoslavije, sve novonastale države naslijedile su prava, ali i obaveze bivše države. U javnosti se u posljednje vrijeme puno priča o imovini koju smo naslijedili od bivše nam zajedničke države, ali i o vrlo velikim dugovanjima.

Dugovi država nasljednica

Obaveze i prava su definirana Sporazumom o pitanjima sukcesije koji je sklopljen 2001. među državama bivše Jugoslavije, a stupio je na snagu tri godine kasnije. Naime, Aneks C tog Sporazuma se bavi i finansijskim dugovanjima bivše SFRJ, koji su postali dugovi država njenih nasljednica.

Prema podacima koje je UNA dobila od Ministarstva finansija i trezora BiH, bivša Jugoslavija imala je značajne dugove kako prema određenim državama, tako i savezima, ali i privatnim kompanijama.

Inače "stari dug" je vanjski državni dug nastao prije 2. aprila 1992. godine, odnosno dug koji je Bosna i Hercegovina preuzela kao nasljeđene međunarodne obaveze, nastale do 2. aprila 1992. godine, a koje su nakon pregovora sa ino-povjeriocima rekonstruisane i reprogramirane.

Ukupno stanje "starog duga" sa 30. junom 2022. godine iznosi 673,34 miliona KM i odnosi se na obaveze prema Pariškom klubu kreditora 495,18 miliona KM i Svjetskoj banci IBRD 178,16 miliona KM.

Aktuelna dugovanja

U okviru Pariškog kluba kreditora, BiH je dužna:

Sjedinjenim Američkim Državama - 2.581.207 miliona KM
Belgiji - 6.254.392 miliona KM
Njemačkoj - 6.918.674
Švicarskoj - 39.891.122
Japanu - 32.901.275
Francuskoj - 231.234.128
Austriji - 119.805.942
Španiji - 289.144 i 
Italiji - 55.306.637.

Treba napomenuti da gore navedeno nisu jedina dugovanja bivše Jugoslavije koja su se odnosila ili odnose na BiH.

Najprije, bivša SFRJ dužna je Libiji.

I to nije sve

"Prema podacima sadržanim u dokumentaciji koju su predstavnicima država sukcesora uručili predstavnici NBJ u oktobru 2001. godine, obveze bivše SFRJ, odnosno Narodne banke Jugoslavije prema Centralnoj banci Libije (CBL) proistječu iz dva kredita:

- kredit za Jugoslavenski naftovod iz 1975. godine;
- kredit za uvoz nafte iz 1981. godine.

Ukupno zaduženje bivše NBJ iznosilo je na dan 30. juni 2001. godine 101.890.140,47 američkih dolara. Dopunskim bankarskim aranžmanom dug prema Libiji tretira se kao depozit CBL kod NBJ. Na sredstva depozita obračunava se kamata po godišnjoj stopi od pet posto. Obračun kamata vrši se šestomjesečno i usuglašena kamata odobrava se istom računu. Pitanje raspodjele libijskog duga uvršteno je u dnevni red idućeg sastanka Odbora za raspodjelu financijske aktive i pasive bivše SFRJ iz Aneksa C Sporazuma o pitanjima sukcesija", pojašnjeno nam je iz Ministarstva.

Tu je i dug bivše SFRJ po osnovi klirinškog računa s bivšom Čehoslovačkom.

"Prema podacima NBJ koji su uručeni predstavnicima država sukcesora u oktobru 2001. godine, saldo duga bivše SFRJ na likvidacijskom klirinškom računu prema bivšoj ČSFR iznosi XCS 85.970.743,82. Navedeni iznos je rezultat usaglašavanja stanja na lividacijskom računu SFRJ/ČSFR koje su provele NBJ i Československa obchodni banka (Čekobanka Prag), koje su o tom, zajedno s predstavnicima Saveznog ministarstva za financije SRJ, Ministarstva financija Slovačke Republike i Ministarstva financija Češke Republike, potpisale Promemoriju u Pragu 22. oktobra 1997. godine", pojasnili su.

Prema podacima Ministarstva postojali su i neotplaćeni dugovi Kraljevine Jugoslavije.

"Dug Kraljevine Jugoslavije ili takozvani 'međuratni dug' nastao je između Prvog i Drugog svjetskog rata po osnovi izdavanja državnih obveznica. Navedene obveze Kraljevine Jugoslavije preuzela je bivša SFRJ, i ovaj dug iznosi oko 9.000.000 američkih dolara, a rezidenti kojima je isplata stala zbog raspada bivše Jugoslavije, su iz Švicarske i SAD-a", naglašeno je.

Također, imali smo dugove po osnovi zaostalih i neplaćenih kontribucija bivše SFRJ prema Ujedinjenim narodima.

"Ujedinjeni narodi sačinili su prijedlog 2001. godine, prema kojem je UN pristao otpisati dio duga bivše SFRJ prema UN-u po osnovi zaostalih neplaćenih kontribucija, a za ostatak predložile raspodjelu između zemalja sukcesora. Stalna misija BiH pri UN-u vodila je aktivnosti u New Yorku s ciljem usuglašavanja ukupnog duga. Prema obavijesti naše misije pri UN-u, posljednji prijedlog koji je predložio predstavnik Republike Slovenije dug bivše SFRJ iznosi bi 1.254.230 američkih dolara. O ovom iznosu donesena je Rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Pitanje raspodjele duga prema UN-a delegirano je za idući sastanak Odbora za Aneks C Sporazuma o pitanjima sukcesije", istakli su.

Između ostalog bivša SFRJ dužna je i Međuvladinoj organizaciji za međunarodni željeznički prijevoz (OTIF).

"Dug bivše SFRJ po osnovi članarine u Međuvladinoj organizaciji za međunarodni željeznički prijevoz (OTIF) nakon otpisa dijela duga ukupno iznosi 100.000 švicarskih franaka. OTIF je organizacija UN-a", pojasnili su.

Tu su i dugovi konkretno Bosne i Hercegovine, a odnose se na obaveze prema advokatskom uredu Antonio Mazzetta u Rimu.

"Moguće obveze Bosne i Hercegovine prema akvokatskom uredu u Rimu, a po zahtjevu iste, iznose 122.718,22 eura. Zahtjev ureda zasniva se prema navodnom ugovoru sklopljenim s Ambasadom BiH u Rimu, a u vezi sa zastupanjem pred talijanskim sudovima s ciljem zaštite imovine bivše SFRJ. Po ovom zahtjevu 2004. godine od Ministarstva vanjskih poslova BiH i Ambasade u Rimu zatražen je ugovor i ko ga je potpisao", kazali su nam iz Ministarstva.

Također i londonska osiguravajuća kuće Lloyds imala je određena potraživanja.

"Zahtjev londonske osiguravajuće kuće Lloyds odnosi se na naknadu štete koju su isplatili osiguraniku Adria Airwaysu Ljubljana, a napravljenu od bivše SFRJ. Odštetni zahtjev glasi na države sukcesore i iznosi 14.901.257,09 američkih dolara. Spor po ovom zahtjevu vodi se kod Trgovačkog suda u Beogradu“, kazali su za Radiosarajevo.ba iz Ministarstva finansija i trezora BiH.