Evropska centralna banka prvi put snizila kamatne stope nakon pet godina

Po prvi put u posljednjih pet godina, Evropska centralna banka (ECB) je snizila kamatne stope, istovremeno prikrivajući svoj sljedeći korak s obzirom na sve veću neizvjesnost u pogledu inflacije nakon oštrog usporavanja evuropske ekonomije u prošloj godini.

ECB je snizila svoju rekordno visoku kamatnu stopu za 25 baznih poena na 3,75%, pridruživši se centralnim bankama Kanade, Švedske i Švicarske u započinjanju ublažavanja nekih od većih povećanja kamatnih stopa korištenih za ukroćivanje rasta inflacije nakon pandemije.

Ovaj potez se smatra početkom ciklusa ublažavanja mjera, ali dugotrajni pritisci na cijene i plate zamagljuju izglede i mogu primorati centralnu banku eurozone da provede mjesece prije ponovnog smanjenja.

“Upravni odbor će nastaviti slijediti pristup baziran na podacima i dogovorima sa sastanaka, pri određivanju odgovarajućeg nivoa i trajanja ograničenja [kamatnih sopa]”, navodi se u saopćenju ECB-a.

Dok je ECB bila spremna na sve scenarije za mjesec juli, niz uticajnih osoba, uključujući članicu odbora Isabel Schnabel i šefa holandske centralne banke Klaasa Knota, već su iznijeli argumente za pauzu u snižavanju kamata već sljedećeg mjeseca, sugerišući da će naredna prilika za smanjenje stopa biti u septembru.

Ekonomski stručnjaci smatraju kako će ECB još dva puta ove godine smanjiti kamatne stope, I to najvjerovatnije u septembru i decembru, dok tržišta sada očekuju da će doći do jednog ili dva smanjejna – što što je velika promjena u odnosu na početak ove godine, kada se očekivalo više od pet smanjenja, navodi se u tekstu objavljenom na Reutersu.

“Odluke o kamatnim stopama će se zasnivati ​​na procjeni izgleda inflacije u svjetlu pristiglih ekonomskih i finansijskih podataka, dinamike temeljne inflacije i snage transmisije monetarne politike”, dodaje ECB. “Upravni odbor se ne obavezuje unaprijed na određeni kurs stope.”

Neki ekonomisti kažu da najveći rizik za plan smanjenja kamatnih stopa zapravo predstavljaju američke Federalne rezerve, a ne plate i inflacija.

Fed je jasno signalizirao kašnjenje u ublažavanju politike, a dalje odlaganje smanjenja američkih kamatnih stopa će vjerovatno učiniti i ECB opreznijom, jer bi povećanje razlike kamatnih stopa oslabilo euro i podiglo uvezenu inflaciju.

Pažnja se sada usmjerava na konferenciju za novinare predsjednice ECB-a Christine Lagarde, gdje će ona vjerovatno biti oduševljena mogućim sljedećim potezima ECB-a.