Evropska unija “za dlaku” izbjegla recesiju: Šta će biti sa nama?

Bosni i Hercegovini je za izlazak iz krize potrebniji puno značajniji rast jer je osnovica niska, a stanje u konkurentnosti ekonomije loše.

Evropska komisija je u ponedjeljak objavila zimske ekonomske prognoze prema kojima bi ekonomski rast trebao biti veći, a inflacija niža nego što se očekivalo. Financijski stručnjaci tvrde da je recesija “za dlaku” izbjegnuta, a kako će i na koji način to uticati na Bosnu i Hercegovinu UNA je pitala stručnjake.

Prema podacima Evropske komisije prognoza inflacije blago je smanjena u odnosu na jesen i to uglavnom zbog kretanja na energetskom tržištu. Predviđa se da će se ukupna inflacija u EU smanjiti sa 9,2 posto u 2022. na 6,4 posto u 2023. i na 2,8 posto u 2024. godini, a u eurozoni s 8,4 posto u 2022. na 5,6 posto u 2023. i na 2,5 posto u 2024. godini.

Povoljna kretanja od jesenske prognoze poboljšala su izglede za rast za ovu godinu. Međutim, utjecaj nepovoljnih okolnosti i dalje je snažan. Potrošači i preduzeća i dalje se suočavaju s visokim troškovima energije, a temeljna inflacija (ukupna inflacija bez energije i neprerađene hrane) u januaru je nastavila rasti, što dodatno narušava kupovnu moć domaćinstava.

Budući da su inflacijski pritisci i dalje prisutni, očekuje se nastavak pooštravanja monetarne politike, što će negativno utjecati na poslovnu aktivnost i kočiti ulaganja.

Rizici od povećanja inflacije i dalje postoje, posebno u 2024. godini, jer bi se moglo pokazati da su se cjenovni rizici više raširili i ukorijenili nego što se očekivalo ako se plate i dalje vrijeme nastave kretati iznad prosjeka.

Minimalan rast, minimalna očekivanja

Igor Gavran, ekonomski analitičar za portal UNA objašnjava da s obzirom na to da se umjesto recesije prognozira stagnacija, odnosno u najboljem slučaju minimalan rast, sve je to još uvijek neizvjesno i lako se tokom godine može promijeniti na niže (kao sto su se prognoze mikrosekundi i tokom prethodne godine).

“Ali i ako se prognoze pokažu radnim, opet je riječ o tek simboličnoj i više psihološkoj razlici. Tek neki ozbiljniji rast bi značio pravu razliku” ističe Gavran.

Dodaje da bi, svakako izostanak recesije u EU smanjio rizik negativnog uticaja na BiH, posebno na naše izvoznike, i omogućio i našoj ekonomiji bolje rezultate, ali da je BiH još više nego EU potreban puno značajniji rast jer je osnovica niska a stanje u ekonomiji kontinuirano loše.

“Ukratko, ovo jesu optimistična predviđanja u odnosu na ranija, i ublažavaju rizike, ali još uvijek uz puno rizika i nestabilnosti. Znači stanje se ne pogoršava, ali ako imate rast koji je nula ili jedva iznad nule a i to je upitno ne možemo očekivati skoro nikakve promjene. Recesija bi značila rizik pada narudžbi našim izvoznicima a bez recesije taj rizik je manji ili ga nema. Ali ovako minimalan rast ne daje ni neka očekivanja za rast tražnje i izvoza”, ističe Gavran za UNU.