Svijet je opet u istom problemu: E-otpad raste pet puta brže od recikliranja

Uz to, upozorava UNITAR, do sredine vijeka mogle bi iscrpiti globalne zalihe i litija i kobalta, što dodatno povećava potrebu za pravilnim sistemom recikliranja.

24.03.2024. 21:41
  • Podijeli:
recikliranje papira, kartona, reciklaža - profimedia-65d0e18e023b2.webp Foto: Profimedia

Globalne količine e-otpada rastu oko pet puta brže od pokušaja njegovog recikliranja, pokazuju podaci Instituta Ujedinjenih naroda za obuku i istraživanje (UNITAR).

Rekordnih 62 miliona tona (Mt) e-otpada proizvedeno je 2022. godine, što je povećanje od 82% u odnosu na 2010. Štoviše, predviđa se da će do kraja desetljeća količina elektroničkog otpada porasti za dodatnih 32%, na čak 82 Mt., prenosi Bug.hr

Uz čak i jeftinu električnu opremu koja sadrži dragocjene materijale kao što su zlato, aluminij i litij, milijarde dolara vrijednih resursa protraćene su zbog nepravilnog prikupljanja i obrade e-otpada, stoji u izvještaju UNITAR-a. Godine 2022. pravilno je prikupljeno i reciklirano manje od četvrtine (22,3%) mase e-otpada.

Pomak prema obnovljivim izvorima energije i električnim vozilima drastično povećava potrebu za baterijama. Trenutačno se ključni elementi poput litija i kobalta vade iz rudnika koji nanose golemu štetu okolišu i nalaze se u zemljama povezanim s dječjim radom i lošim radnim uvjetima.

Uz to, upozorava UNITAR, do sredine stoljeća mogle bi presahnuti globalne zalihe i litija i kobalta, što dodatno povećava potrebu za pravilnim sustavom recikliranja.

Tehnološki napredak, veća potrošnja, ograničene mogućnosti popravka, kraći životni ciklus proizvoda, rastuća elektronizacija društva, nedostaci u dizajnu i neadekvatna infrastruktura za gospodarenje e-otpadom…, sve to utječe na to da će količina prikupljenog i recikliranog otpada u sljedećih šest godina pasti sa sadašnjih 22,3% na 20% ukupne količine odbačene elektroničke opreme, predviđa izvještaj UNITAR-a.

“Recikliranjem e-otpada zadovoljava se najviše 1% potražnje za esencijalnim elementima rijetkih zemalja”, upozoravaju autori studije koja poziva na veća ulaganja u razvoj infrastrukture, popravke i ponovnu uporabu uređaja, izgradnju kapaciteta i zaustavljanje ilegalnih pošiljaka e-otpada. To je kažu, trošak koji bi se na kraju itekako isplatio svima.

  • Podijeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vijesti na portalu UNA.BA je anonimno, a registracija nije poterebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečijeg seksualnog opredjeljenja neće biti objavljeni. Komentari održavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti krivično gonjeni. Kao čitalac prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uvjerenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanje drugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()