Kako je došlo do globalne energetske krize i koga bi sve mogla da pogodi?

IAEA kaže da bi zbog te krize desetine miliona ljudi iz čitavog svijeta mogle da izgube pristup električnoj energiji ili gorivu za domove.

Zašto su cijene energenata toliko skočile?

Cijena prirodnog gasa skočila je skoro petostruko od ljeta 2020. godine.

Prodaje se na međunarodnom tržištu za ekvivalent od 250 dolara po barelu nafte.

IEA kaže da je ruska invazija na Ukrajinu u februaru glavni faktor iza ovoga.

Rusija je smanjila snabdijevanje gasom zemljama u Evropskoj uniji za više od 80 odsto zbog njihovog protivljenja invaziji, a to je dovelo do licitacije za snabdijevanje gasom širom svijeta.

Cijena prirodnog gasa skakala je čak i prije nego što je izbio rat.

Kako su zemlje izlazile iz karantina usljed pandemije korona virusa, razne poslovne grane počele su sve više da ga koriste.

Drastično je skočila i cijena uglja - utrostručivši se tokom protekle godine.

To je zato što su se, zbog nestašice gasa, mnoge elektrane širom svijeta prebacile na korišćenje uglja umjesto gasa.

Nafta, treći najveći izvor fosilnog goriva, takođe je poskupela dok su članice EU, zajedno sa zemljama kao što su Velika Britanija i SAD, zabranile kupovinu ruske nafte.

To je dovelo do novih nestašica nafte, a na svom vrhuncu, sirova nafta brent je dostigla 125 dolara po barelu.

Cijena je sada između 90 i 95 dolara po barelu.

IEA kaže da je ovogodišnja energetska kriza gora od skokova cijene nafte iz sedamdesetih zato što ne uključuje samo naftu već i prirodni gas i ugalj.

Ona takođe utiče na živote mnogih ljudi širom svijeta, a naročito u zemljama u razvoju.

Ko je najviše ugrožen visokim cijenama energenata?

Visoke cijene goriva povećale su troškove proizvodnje električne energije i cijene koju potrošači plaćaju za nju.

IEA kaže da su posljednjih godina stotine miliona ljudi više iz čitavog svijeta mogle da priušte snabdijevanje električnom energijom za domove.

Ali zbog rasta cijena, kaže agencija, 75 miliona ljudi možda više neće moći da priušti snabdijevanje električnom energijom.

Stotine miliona ljudi u zemljama u razvoju takođe koriste boce sa gorivom kao što je tečni naftni gas (LPG) za kuvanje u domaćinstvima.

U Nigeriji, cijena LPG-a se maltene udvostručila tokom prethodne godine, piše BBC na srpskom.

IEA kaže da 100 miliona ljudi možda više neće moći da priušti korišćenje LPG-a za kuvanje i možda će umjesto toga morati da koriste drva za potpalu.

To stvara zdravstveni problem, jer dim od paljenja drveta oštećuje pluća.

Koliko su krivi proizvođači nafte iz OPEK plusa?

Rusija se naširoko smatra krivom za izazivanje energetske krize ukidanjem izvoza gasa u zemlje EU.

Međutim, 22 zemlje proizvođača nafte u grupi OPEK plus (koja obuhvata i Rusiju) takođe je odigralo veliku ulogu.

Zemlje OPEK plusa su 2020. smanjile proizvodnju nafte za više od devet miliona barela dnevno zbog pada potražnje tokom pandemije.

Kad se pandemija završila, a potražnja za naftom je porasla, zemlje OPEK plusa su neznatno pojačale učinak.

To je dovelo do nestašice u svijetu, povećavši cijenu nafte širom svijeta.

Početkom oktobra, OPEK plus je ponovo smanjio proizvodnju, za dva miliona barela dnevno.

Kako kriza može da se okonča?

Neke zemlje proizvođači nafte odgovorile su na svjetsku energetsku krizu povećavši proizvodnju fosilnih goriva.

U SAD se očekuje da će kompanije povećati proizvodnju prirodnog gasa do novih rekordnih nivoa 2022, i ponovo 2023. godine.

Većina toga biće prodavano zemljama EU kao tečni prirodni gas.

Međutim, Evropu možda čeka teška zima, sa novim skokovima cijene gasa, prije nego što stignu te nove zalihe LNG-a.

IEA očekuje da obnovljivi izvori energije budu ključni u rješavanju nestašice energenata u svijetu u narednih nekoliko godina.

Ona kaže da se očekuje da kompanije do 2030. godine ulože dva biliona dolara godišnje u čistu energiju.

Agencija kaže da bi do tog vremena SAD mogle da proizvode i dva i po puta više solarne energije i energije vetra u odnosu na ono što proizvode sada.

I od Kine i od Indije se očekuje da povećaju proizvodnju čiste energije.

IEA očekuje da će se do 2030. godine Indija približiti cilju proizvodnje dvije trećine sopstvene električne energije iz obnovljivih izvora.