Veliki kašalj: Kako ga prepoznati i koliko može biti opasan?

Nakon vijesti da je dvoipomjesečna beba u Mostaru preminula od posljedica velikog kašlja, što je prvi zabilježeni slučaj ove zarazne bolesti u BiH, nadležni ponovo apeluju na redovnu vakcinaciju djece. U Republici Srpskoj, za sada, nema zabilježenih slučajeva ove bolesti. Kako ju prepoznati i koliko ona može biti opasna?

Veliki kašalj ili hripavac je izuzetno zarazna bakterijska infekcija disajnih puteva. Prenosi se kapljičnim putem, prvi simptomi slični su prehladi.

“Imate jedan kašalj koji je neuobičajen za druge respiratorne infekcije. To je jedan prodoran, zvučan kašalj, koji je veoma neugodan za slušati. Zato ga je narod nazvao i magareći kašalj jer u jednom momentu gubite dah, naročito mala djeca, poplavite, ne možete doći do vazduha, može doći do zagušenja", kazala je pedijatrica, Dijana Koščica.

Bolest može da prođe bez posljedica, ali mogu se javiti i brojne komplikacije.

“Djeca se zacjenjuju i u takvim naletima tog zacjenjivanja može doći do prestanka disanja i naravno svih posljedičnih komplikacija koje mogu ići kako do upala pluća, krvarenja na raznim organima, naravno tako i do raznih oblika konluzija i suficijencije centralnog nervnog sistema i naravno smrtnih ishoda”, upozorava Nina Rodić Vukmir, načelnica Službe za epidemiologije u Instiutu za javno zdravstvo RS.

Veliki kašalj mogu dobiti svi. Najugroženija su mala djeca koja nemaju razvijen imunitet i nisu primila vakcinu.

“Sada je to petovalentna vakcina koja se daje sa navršenih dva mjeseca života, tri puta u prvoj godini I kao revakcinacija sa 18 mjeseci i posljednja doza se daje pred polazak u školu. Veoma je važno primiti sve doze ove vakcine jer propuštena doza dovodi do neodržavanja tog imuniteta koji je stvoren na početku i samim tim na porast osjetljivosti djeteta na ovu bakteriju”, kaže Rodić Vukmir.

Na ozbiljnost situacije ukazuje i UNICEF BIH.

“Ova bolest nije nimalo bezopasna i za malu djecu je jako opasna. Prevencija velikog kašlja sastoji se u imunizaciji sa nekoliko doza vakcine. Prema kalendaru vakcinacije za FBIH, imunizacija se vrši tri puta u 2., 4. i 6. mjesecu starosti. U Republici Srpskoj imunizacija se radi u 2., 3. i 4. mjesecu”, objašnavaju iz UNICEF-a BIH na svom Facebook profilu.

Sve tri primljene doze pružaju 90% zaštitu. Bolest se može razviti i kod vakcinisanih osoba ali u znatno blažem obliku. Posebno su osjetljiva djeca od 1. do 5. godine života.