Hronični stres ima jasan učinak na naše ponašanje

Hronični stres ima jasan učinak na naše ponašanje, uzrokujući probleme kao što su depresija, smanjenje uživanja u aktivnostima koje su prije bile ugodne, pa čak i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), piše Scitechdaily.com.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Molecular Psychiatry, naučnici su sada otkrili da hronični stres dovodi do hiperaktivnosti u grupi neurona koji se nalaze u regiji mozga u obliku luka. Kada ovi POMC neuroni postanu pretjerano aktivni, to rezultira ovim problemima u ponašanju. Međutim, pokazalo se da smanjenje njihove aktivnosti ublažava ove probleme.

Naučnici sa Medicinskog koledža Georgia istražili su hipotalamus, ključ za funkcije poput oslobađanja hormona i regulacije gladi, žeđi, raspoloženja, seksualnog nagona i sna, u populaciji neurona zvanih proopiomelanokortin, ili POMC, neuroni, u odgovor na 10 dana hroničnog, nepredvidivog stresa. Hronični nepredvidivi stres naširoko se koristi za proučavanje utjecaja izloženosti stresu na životinjskim modelima, a u ovom slučaju to uključuje stvari poput suzdržanosti, dugotrajne mokre posteljine u nagnutom kavezu i društvene izolacije. Otkrili su da su stresori povećali spontano aktiviranje ovih POMC neurona kod mužjaka i ženki miševa.

Kada su direktno aktivirali neurone, umjesto da dopuštaju stresu da poveća njihovu aktivaciju, to je također rezultiralo prividnom nesposobnošću osjećanja zadovoljstva, nazvanom anhedonija, i očajem u ponašanju, što je u suštini depresija. Kod ljudi, pokazatelji anhedonije mogu uključivati ​​prestanak interakcije s dobrim prijateljima i gubitak libida.

S druge strane, kada su naučnici inhibirali pokretanje neurona, to je smanjilo ove vrste promjena ponašanja izazvanih stresom kod oba spola. Rezultati pokazuju da su POMC neuroni "i neophodni i dovoljni" da povećaju osjetljivost na stres, a njihovo pojačano aktiviranje je pokretač rezultirajućih promjena u ponašanju poput depresije.

Također je poznato da pretjerana aktivnost neurona izaziva napade, a postoje antikonvulzivi koji se daju da otvore kalijumove kanale i smanjuju to prekomjerno aktiviranje. Postoje čak i neki rani klinički dokazi da bi ovi lijekovi također mogli biti od pomoći u liječenju depresije i anhedonije.

Hronični stres utiče na sve tjelesne sisteme, prema Američkom udruženju psihologa. Čak su i mišići napeti kako bismo se zaštitili od povrede i bolova. Stres može uzrokovati kratak dah, posebno kod onih s već postojećim respiratornim problemima poput astme. Dugoročno, može povećati rizik od hipertenzije, srčanog udara i moždanog udara, čak i promijeniti dobre bakterije u našim crijevima koje nam pomažu u varenju hrane.