Evo šta nam se dešava u mozgu pod stresom, pa želimo jesti najgoru hranu

Kada ste pod stresom, burger, pizza, keksi ili čokolada mogu se činiti kao utješan izbor. Ali ova kombinacija, stres plus nezdrava hrana, ima jako lošu stranu. Prema naučnicima iz Sydneya, stres u kombinaciji s kaloričnom hranom, tzv. comfort foodom stvara promjene u mozgu koje potiču želju za još više jela, pojačavaju žudnju za slatkom, finom, ali i nezdravom hranom i dovode do prekomjernog debljanja.

Tim s Instituta za medicinska istraživanja Garvan otkrio je da stres nadjačava prirodnu reakciju mozga na sitost, što dovodi do neprestanih signala nagrađivanja koji potiču konzumaciju junk hrane. To se događa u dijelu mozga zvanom lateralna habenula, koja kada se aktivira obično prigušuje te signale nagrađivanja.

Dok neki ljudi jedu manje tkom razdoblja stresa, većina će jesti više nego inače i odabrati kalorijski bogate opcije s visokim udjelom šećera i masti. Kako bi razumjeli što pokreće te prehrambene navike, tim je na modelima miševa istraživao kako različita područja u mozgu reagiraju na kronični stres pod različitim dijetama, prenosi Index.hr.

"Otkrili smo da je područje poznato kao lateralna habenula, koje je inače uključeno u isključivanje reakcije mozga na nagrađivanje, bilo aktivno kod miševa na kratkotrajnoj dijeti s visokim udjelom masti kako bi se životinja zaštitila od prejedanja. Međutim, kada su miševi bili pod kroničnim stresom, ovaj dio mozga ostao je tih - dopuštajući signalima nagrađivanja da ostanu aktivni i potiču hranjenje iz zadovoljstva, više ne reagirajući na regulatorne signale sitosti," objašnjavaju.

Otkrili su da su miševi pod stresom na prehrani bogatoj mastima dobili dvostruko više težine od miševa na istoj prehrani koji nisu bili pod stresom.

Istraživači su otkrili da je u središtu debljanja molekula NPY, koju mozak prirodno proizvodi kao odgovor na stres. Kada su istraživači blokirali NPY u aktiviranju moždanih stanica u lateralnoj habenuli kod miševa pod stresom na dijeti bogatoj mastima, miševi su konzumirali manje nezdrave hrane, što je rezultiralo manjim debljanjem.

Istraživači su zatim proveli test preferiranja sukraloze - dopuštajući miševima da izaberu hoće li piti običnu vodu ili vodu koja je umjetno zaslađena.

"Miševi pod stresom na prehrani bogatoj masnoćama konzumirali su tri puta više sukraloze od miševa koji su bili samo na prehrani bogatoj masnoćama, što sugeriše da stres ne samo da aktivira veću nagradu pri jelu, već posebno potiče želju za nezdravom slatkom hranom", zaključili su.

U stresnim situacijama lako je potrošiti puno energije i osjećaj nagrade nas može smiriti - tada je povećanje energije kroz hranu korisno. Ali kada se doživljava tokom dužeg vremenskog razdoblja, čini se da stres mijenja jednačinu, pa dolazi do dugoročnog konzumiranja hrane koja je jako loša za tijelo.

Istraživači kažu da njihova otkrića identificiraju stres kao kritičan regulator prehrambenih navika koji može nadjačati prirodnu sposobnost mozga da uravnoteži energetske potrebe. Ovo istraživanje naglašava koliko stres može ugroziti zdrav energetski metabolizam.