Rijedak meteorit otkriven na Antarktiku

Tokom nedavnog izleta u ledene ravnice Antarktika, međunarodni tim istraživača otkrio je pet novih meteorita — uključujući jedan od najvećih ikada pronađenih na kontinentu.

Rijedak meteorit veličine je dinje, ali teži 7,7 kilograma. Uzorak je jedan od samo oko 100 primjeraka te veličine ili većih otkrivenih na Antarktiku, glavnom mjestu za lov na meteroite gdje je pronađeno više od 45.000 svemirskih stijena.

Sada, veliko otkriće ide na Kraljevski belgijski institut za prirodne nauke u Bruxellesu, gdje će se proučavati. Maria Valdes, naučnica u čikaškom Field Museum of Natural History i na Sveučilištu u Chicagu, koja je bila dio tima ekspedicije, zadržala je dio materijala za vlastitu analizu.

Valdesovo područje fokusa je kozmohemija. To "uopšteno znači da koristimo meteorite za proučavanje porijekla i evolucije Sunčevog sistema hemijskim metodama", rekla je za CNN. Uzeće svoje uzorke i koristiti jake kiseline da ih otopi prije nego što upotrijebi proces koji se zove kalibrirana hemija za izolaciju različitih elemenata koji čine stijenu.

"Tada mogu početi razmišljati o porijeklu ove stijene, kako je evoluirala tokom vremena, iz kakvog je matičnog tijela došla i gdje se u Sunčevom sistemu to matično tijelo formiralo", rekao je Valdes. "To su neka velika pitanja na koja pokušavamo odgovoriti.

U lovu

Meteoriti ravnomjerno pogađaju Zemlju po njezinoj površini, tako da Antarktik nije dom njihove neproporcionalno velike koncentracije, primijetio je Valdes. Ali čisti bijeli led idealna je pozadina za uočavanje crnih stijena.

Lov na meteroide je "doista niska tehnologija i manje kompliciran nego što ljudi misle", rekao je Valdes. "Ili hodamo uokolo ili se vozimo na motornim sankama, gledajući površinu.

Ali tim je imao ideju gdje tražiti. Studija iz januara 2022. koristila je satelitske podatke kako bi suzila odabir lokacija na kojima su meteoriti najvjerovatnije pronađeni.

"Sami meteoriti su premali da bi ih se otkrilo iz svemira pomoću satelita", objasnio je Valdes. “Ali ova studija koristila je satelitska mjerenja površinske temperature, površinskog nagiba, površinske brzine, debljine leda - stvari poput ovih. I uključio je (podatke) u algoritam strojnog učenja kako bi nam rekao gdje su najveće vjerovatnosti pronalaženja zona nakupljanja meteorita.”

Razlikovanje meteorita od drugih stijena može biti težak proces, rekao je Valdes. Istraživači traže fuzijsku koru, staklenu prevlaku koja se formira dok kosmički objekt pada kroz Zemljinu atmosferu.

"Mnogo kamenja može izgledati kao da su meteoriti, ali nisu", rekla je. "Ovo zovemo meteor-wronds."

Druga tačka razlikovanja je težina potencijalnog primjerka. Meteorit će biti mnogo teži za svoju veličinu od tipičnog Zemljinog kamena jer je prepun gustog metala.

Uslovi u kojima su istraživači prolazili bili su iscrpljujući. Iako su Valdes i tri druga naučnika izvršili svoju misiju tokom kontinentalnog "ljeta", koje je nudilo 24 sata dnevnog svjetla, temperature su se i dalje kretale oko 14 stepeni Fahrenheita (minus 10 stepeniCelzija), prema saopštenju za vijest muzeja Field,

Istraživački tim proveo je oko sedmicu i pos vodičem na polarnom terenu, živeći u šatorima postavljenim na zaleđenom terenu. Međutim, Valdes je rekla da su ona i njezini kolege takođe provodili vrijeme u belgijskoj istraživačkoj stanici u blizini obale Antarktika, gdje su uživali u toploj hrani sa sirom, poput fondua.

Kad je riječ o budućim istraživanjima, dobra je vijest, dodala je Valdes, da su pet meteorita koje su ona i njezini kolege otkrili na ovoj ekspediciji samo vrh ledenog brijega.

"Sigurno se jedva čekam vratiti tamo", rekla je. “Na temelju satelitske studije, postoji najmanje 300.000 meteorita koji još uvijek čekaju da budu prikupljeni na Antarktici. I što je veći (broj) uzoraka koje imamo, to bolje možemo razumjeti naš Sunčev sistem", piše CNN.

Ekskurziju je vodila Vinciane Debaille, profesorica na Université Libre de Bruxelles u Bruxellesu. Njoj i Valdesu pridružili su se Maria Schönbächler, profesorica na Eidgenössische Technische Hochschule Zurich, i doktorand Ryoga Maeda s Vrije Universiteit Brussel i Université Libre de Bruxelles.