Sofi Šol - studentkinja koja je pružila otpor Hitleru

Mnogi su početkom maja obiljeležili stogodišnjicu od rođenja mlade žene koja je postala slavna kad se suprotstavila Adolfu Hitleru i platila to životom.

Njen otpor prepričan je nebrojeno puta u knjigama, filmovima i pozorišnim komadima.

A nastavlja da inspiriše ljude i dan-danas.

Sofi Šol je rođena 1921. godine u zemlji u previranju.

Ali njeno djetinjstvo bilo je sigurno i bezbrižno.

Njen otac bio je gradonačelnik grada Forhtenberga na jugozapadu zemlje (iako će se porodica kasnije preseliti u Ulm), a Sofi, zajedno sa petoro braće i sestara, odrasla je u luteranskom domaćinstvu gdje su hrišćanske vrijednosti bile veoma važne.

Međutim, u vrijeme kad je postala tinejdžerka, zemljom je već vladao Adolf Hitler.

„Ne govori mi da je za otadžbinu"

Isprva su Sofi i njen stariji brat Hans podržavali Nacionalsocijalističku partiju.

Poput mnogih drugih mladih ljudi, on se učlanio u stranački pokret Hitlerove omladine, dok je ona to učinila u njegovoj sestrinskoj organizaciji Liga njemačkih djevojaka.

Njen otac, oštri kritičar Hitlera, bio je prema svim svjedočanstvima užasnut njihovim prvobitnim oduševljenjem.

Ali uticaj porodice i prijatelja postepeno je počeo da uzima maha.

Brat i sestra, koji na kraju nisu uspjeli da pomire svoje liberalne stavove sa politikom Trećeg rajha i primjetili su kako se on ophodi prema jevrejskim poznanicima i umjetnicima, počeli su da posmatraju režim kritičkim očima.

A u vrijeme kad je Hitler okupirao Poljsku, to se pretvorilo u otvoreno protivljenje.

Dok su mladi Nijemci bili slati u rat, Sofi je pisala, prilično ogorčeno, svom dečku Fricu Hartnagelu, koji je takođe bio vojnik: „Ne mogu da razumijem kako neki ljudi uporno ugrožavaju živote drugih.

„Nikad to neću razumjeti i mislim da je to užasno. Ne govori mi da je to za otadžbinu."

Sofi je slijedila brata Hansa na Univerzitet u Minhenu, gdje je on studirao medicinu, i brat i sestra su se družili sa istom grupom prijatelja, za koje se kaže da ih je zbližila zajednička ljubav prema umjetnosti, kulturi i filozofiji.

Za Sofi, koja je studirala umjetnost zajedno sa biologijom, kaže da je voljela da pleše i svira klavir, i da je bila talentovana slikarka.

Ali to su bila nasilna vremena.

Neki od studenata iskusili su aktivnu službu.

Živjeli su u diktaturi i bili su rješeni da pruže otpor.

„Nećete nas ućutkati"

Bilo je šest članova grupe „Bijela ruža", koju su prvobitno osnovali Sofin brat Hans Šol i njegov prijatelj Aleksander Šmorel.

Pridružili su im se Sofi, Kristof Probst i Vili Graf, kao i jedan od njihovih profesora, Kurt Huber.

Uz podršku mreže prijatelja i pristalica, štampali su i dijelili letke, pozivajući građane da pruže otpor njemačkom režimu, osuđujući ubistvo Jevreja i zahtjevajući okončanje rata.

„Nećete nas ućutkati", glasio je jedan letak.

„Mi smo vaša nečista savjest, Bijela ruža vas neće pustiti na miru."

Grupa je odštampala šesti letak početkom 1943. godine.

„Njemačko ime će biti zauvijek ukaljano ako se njemačka omladina konačno ne digne, istovremeno osveti i iskupi, sruši svoje mučitelje i pronađe novu duhovnu Evropu."

Biće to njihov posljednji.

Hans i Sofi su 18. februara 1943. godine dijelili letke na univerzitetu.

Nije najjasnije zašto se Sofi popela na odmorište posljednjeg sprata koje je gledalo na otvoreni atrijum glavne zgrade univerziteta i bacila hrpu letaka preko balustrade.

Većina pretpostavlja da je željela da ih vidi što više studenata.

Ali dok su papiri padali na zemlju, spazio ju je domar i odao je Gestapou - tajnoj policiji.

Ona i njen brat su saslušani i, nakon namještenog suđenja, osuđeni na smrt.

Odbili su da izdaju ostatak grupe, ali su ih vlasti svejedno pronašle.

U roku od nekoliko mjeseci, i svi njihovi prijatelji bili su pogubljeni.

Onog jutra kad je išla na giljotinu, Sofi, koja je imala 21 godinu, rekla je:

„Kako lijep, sunčan dan, a ja moram da idem…

„Kakve veze ima što ću umrijeti, ako će kroz nas hiljade ljudi biti probuđeno i navedeno da djela."

Te riječi i njena hrabrost i dalje se slave u Njemačkoj danas, gdje škole i putevi nose njeno i ime njenog brata.

Neki žale što drugi članovi Bijele ruže nisu isto toliko istaknuti.

A njeno ime je lako zloupotrebiti.

Došlo je do velikog nezadovoljstva prije nekoliko godina kad je ultradesničarska grupa AfD izašla sa sloganom:

„Sofi Šol bi glasala za AfD".

Na mitingu protiv mjera ograničenja zbog Kovida u Hanoveru u novembru prošle godine, jedna mlada žena se popela na binu i uporedila sebe sa Sofi Šol.

Ali na stogodišnjicu njenog rođenja, njemačka kovnica izdala je komemorativni novčić, održane su crkvene službe u njenu čast, a njenom životu je posvećen i novi Instagram kanal, piše BBC na srpskom.

Mnogi ovdje će se u tišini prisjetiti života mlade žene čija hrabrost i ubeđenje umiju da dirnu srca i umove i dan-danas.