Manjifiko: Odrastao sam na šlagerima, u kafani slušam Zvonka Bogdana i Tozovca

Muzičar Robert Pešut, poznatiji kao Manjifiko, kaže da je Konstrakta pokazala da na "Evroviziji" treba pjevati na maternjem jeziku, da mu se dopalo da radi narodnjak za predstavu "Edip", dok za "Radovana Trećeg" priprema muziku koju naziva "nitro folk". 

Pešut je rekao Tanjugu da planira da na proljeće završi novi studijski album, koji radi sedam godina, a na jesen bi u Beogradu priredio "značajan koncert", možda u Mts dvorani, koja mu se sviđa, gde posjetioci mogu da sjednu.

Prema njegovim riječima, na koncertu će pokušati da u dva časa spakuje raznolike pjesme iz svoje preko tri decenije duge karijere, poput čuvene "Pukni zoro" iz filma "Montevideo, Bog te video" (2010), inostranog hita "Hir aj kam hir aj go" i "Rakije", sa aktuelnog izdanja "Kafana Ljubljana".
 

Manjifiko: Ne mogu da pobjegnem od sebe

Do "Kafane Ljubljane" je došlo pošto je Pešut, uz svog brata Aleksandra Pešuta, radio muziku za predstavu "Edip" u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, na poziv i ideju slovenačkog reditelja Vita Taufera da Sofoklovu dramu postavi "umjesto Agore u kafani, i da bude narodnjak".

"Rekoh: 'Vito čovječe idemo u Beograd. Daj da ne prodajemo Srbima kafanu i narodnjak. Tanak je led'. Međutim, toliko mi se dopala ideja, užasno me to zabavljalo. Prva reakcija ljudi u pozorištu je bila: 'Šta je ovo? Ovo nije u redu'. Ali kroz probe su svi shvatili da je pravi način", naveo je Pešut. 

Upitan kako se njegovom kumu muzičaru Rambu Amadeusu dopao album "Kafana Ljubljana", koji osim "Rakije" donosi pjesme "Ljubav prokleta", "Gatala mi", "Nisi za mene ti" i "Udri po tamburi", Pešut kaže da mu je priznao da je ljubomoran.

"Počeli smo da se smijemo. Dao mi je kompliment. On to ne umije. Niti kompliment, ni savjet. Voli da popuje, ali fabrički nema ugrađen savjet", nasmijao se Pešut.

Pešut trenutno radi muziku za predstojećeg "Radovana Trećeg" u Narodnom pozorištu u Somboru, za koju je rekao da će biti "nitro folk, što je još jače od turbo folka", pošto je Taufer predstavu "postavio u neki futurizam".

Upitan šta naručuje od muzike kad je u kafani, Pešut je rekao da su mu dovoljni Zvonko Bogdan i Predrag Živković Tozovac (1936-2021), posebno njihove pjesme "Ova pisma refren nema" i "Mađarica", dok mu je neprijatno kad čuje sebe - i onda ode do toaleta. 

"Zvonka strašno volim. Nisam ga upoznao. On spada u muziku koja me prati od malih nogu. Moj otac je iz Vojvodine i naslušao sam se tambure od malih nogu. To je dio mog muzičkog vaspitanja", objasnio je slovenački muzičar.

Odrastavši uz jugoslovenske šlagere i disko, od Miše Kovača do Mikija Jevremovića, uz poneki narodnjak, Pešut kaže da su to slušali njegovi roditelji i okolina, i ostalo mu je "u glavi zapisano kao osnovno obrazovanje". 

"Šlageri imaju zapadnjačku formu, ali su u tekstu, melodiji i harmoniji zadržali nešto naše. I trep je našao mjesto kao da je autohtono, odavde", primjetio je muzičar.

Svojevremeno napisavši "Samo ljubav" za slovenački trio Sestre za "Pjesmu Evrovizije", Pešut kaže da je televizijsko muzičko takmičenje "sastavni dio naše kulture" i razmislio bi o ponudi da ponovo radi evrovizijsku pjesmu.

"Ništa ne bih ostavio produkciji, probao bih da je napravim golu. Sa jednostavnom banalnom melodijom i toplinom izvođenja. Nešto nespektakularno, potpuno intimno", rekao je Pešut. 

Važno je da pjesma pravljena za "Evroviziju" bude na maternjem jeziku uz dobrodošlu muzičku originalnost, dok je pevanje na engleskom nebitno, što je Pešut shvatio iz ličnog iskustva, nakon stvari poput "Hir aj kam hir aj go".

"Shvatio sam da je njima svejedno da li sam na engleskom, srpskom ili slovenačkom. Kad dođu iz Južne Amerike očekuješ da je španski. Ništa ne razumiješ, ali nije ti bitno", naveo je muzičar.

Prema njegovim riječima, čak i ako ne razumeš stihove, osjetiš kroz melodiju da je nešto toplo, i nisu potrebne riječi na engleskom da bi izazvale emociju.

Srpska predstavnica na prošlogodišnjoj "Evroviziji" Konstrakta je bila odlična i dokaz je kako "stvari na domaćem jeziku bude muzičku emociju", ocijenio je Ljubljančanin.

Primjetivši da mlada generacija muzičara u regionu radi super, "mnogo bolje nego što je bilo ikada, imaju puno znanja i fokusa", Pešut je istakao dvojac Buč Kesidi koje je upoznao u Ljubljani.

Pešut je rekao da mu je i dalje drago što danas većina ljudi misli da je "Pukni zoro" stara narodna pjesma, jer smatra da je "luksuz za autora kad postane beznačajno ko je pisao". 

"Krivo mi je da kvarim legendu. Jedna je da je iz Prvog balkanskog rata, Gvozdeni puk na Bregalnici, a druga sa Solunskog fronta. Iznenadilo me koliko je precizno opisano u kojoj bici ju je neki ranjeni vojnik napisao na cedulji", rekao je Pešut.

Prema njegovim riječima, jednom su mu prijatelji muzičari Romi iz okoline Leskovca zahvalili na pjesmi jer su zaradili pare na svadbi svirajući "Pukni zoro" deset puta.

Pjesma je "nastala u vihoru moranja, žurilo se za film", ali reditelju Draganu Bjelogrliću se u početku nije previše dopala jer je tražio nešto sličnije ruskoj himni. 

Obojica, kako je dodao, nisu bilu u fazonu da je napravljeno nešto značajno, a uz to vodeća pjesma iz filma je prvobitno bila "Samo malo", dok je "Pukni zoro" proradila kod slušalaca za par godina.

"Iznenadila me reakcija, sama od sebe se desila. To je najveća stvar u mojoj struci kad to krene samo od sebe. Onda imaš osjećaj da si nešto napravio", istakao je Pešut. 

"Pukni zoro" je prepevana i na grčki, ruski i španski, a čak ga je i španska pjevačica Luz Kasal prije snimanja pitala da li je to neka stara španska pjesma.

Upitan kako teče rad na Bjelogrlićevom projektu "Lančana reakcija", Pešut je priznao da tu još "pipa" muziku, da vidi ima li šta da kaže na tu temu.