Meteorolog UNE otkriva kakvo će nam biti proljeće

U trenutku kada zima predaje sezonsku štafetu proljeću, treba izdvojiti činjenicu da je ova protekla zima, prema ranim podacima Copernicusa, bila druga najtoplija u Evropi od 1979. godine.

Toplija od nje bila je jedino zima 2019-2020. Ovaj podatak nije iznenađujući, obzirom da trend sve toplijih zima (ali i drugih godišnjih doba) ne pokazuje znakove jenjavanja ni u dolazećim decenijama pred nama, ističe meteorolog UNA TV Mersad Sijarić.

I baš kao što je mart u svojoj prvoj polovini već pokazao – taj trend će se nastaviti. Prognoza za regiju Balkana pokazuje kako će i proljeće pred nama biti toplije od prosjeka. Krajem marta i početkom aprila doći će do blagog pada temperature, ali za sada ne izgleda kao da će biti ozbiljnijih hladnih prodora (sniježnih padavina) sve do sredine aprila. Bilo kakva zahlađenja u tom periodu donijet će samo svježije vrijeme, ne pretjerano hladno.

U ostatku proljeća, temperatura će generalno biti u konstantnom porastu (pri tome ne računajući mogućnost kratkotrajnih hladnih prodora, koje je trenutno nemoguće precizno najaviti). Sve u svemu, kao što smo zimu okončali sa proljetnom temperaturom, velike su šanse da ćemo proljeće okončati sa ljetnom temperaturom.

Prognozirani raspored zračnog pritiska nad širim područjem Evrope, smjestio je polje niskog pritiska u blizini Španije. Ovakav položaj, našem dijelu regije uvijek omogući dosta toplih dana – ali osim toplotom ovakav raspored doprinosi i vlagom. Zbog toga bi ovo proljeće moglo okarakterisati jako promjenljivo vrijeme – sa toplim i sunčanim danima, povremeno prekinutim hladnijim prodorima i čestim padavinama.

Nešto obilnijih padavina bi moglo biti tek sredinom aprila, ali naročito tokom maja – koji će svakako biti kandidat za najkišniji mjesec.

U kombinaciji sa visokom temperaturom koja se prognozira, zajedno sa relativno toplim Sredozemnim morem – to bi moglo značiti i nešto izraženije olujne sisteme u Italiji, pa i na Balkanu.