Zašto se u zemljotresu u Turskoj srušilo toliko zgrada?

Raste ljutnja u Turskoj zbog lošeg provođenja pravila izgradnje u toj zemlji, što je dovelo do kolapsa mnogih zgrada u katastrofalnim potresima koji su zemlju pogodili početkom sedmice.

BBC je potvrdio da su se u potresima urušili i blokovi zgrada izgrađeni nedavno.

Jedna takva zgrada u gradu Malatyi završena je prošle godine, a društvenim mrežama proširile su se fotografije oglasa na kojem se navodi da je zgrada “dovršena u skladu sa najnovijim regulacijama za zaštitu od potresa.”

U tekstu je navedeno da su svi materijali korišteni u izgradnji bili “prvoklasne kvalitete”.

Ovaj oglas sada je izbrisan, no mnogi su ga uslikali i objavili fotografije na internetu. Taj oglas odgovara stilu drugih objavljenih na internetskim stranicama tvrtke.

Drugi nedavno izgrađeni stambeni blok u lučkom gradu Iskenderunu u velikoj je mjeri uništen. Građevinska kompanioja koja je izgradila ovu zgradu objavila je fotografiju koja pokazuje da je blok dovršen 2019.

BBC je potvrdio da fotografije uništene zgrade odgovaraju lokaciji fotografija objavljenima na internetskim stranicama građevinske firme.

BBC je kompaniji poslao upit za komentar, no još nisu primili odgovor.

Još jedna zgrada, ovaj put u gradu Antakyi, izgrađena 2019. godine velikim je dijelom uništena, potvrdio je BBC.

Iako su potresi bili snažni, stručnjaci kažu da pravilno izgrađene zgrade nisu trebale biti srušene.

“Maksimalni intenzitet ovog potresa bio je vrlo snažan, ali ipak ne dovoljno da sruši dobro izgrađene zgrade”, kaže David Alexander, profesor hitnog planiranja i upravljanja na sveučilištu University College London. “Na većini mjesta nivo podrhtavanja bio je manji od maksimalnih, zbog čega možemo zaključiti da gotovo nijedna od hiljadu srušenih zgrada nije izgrađena po pravilima protupotresne gradnje.”

Pravila o izgradnji nisu primjenjivana

Nakon ranijih katastrofa, pogotovo one 2018., pravila o izgradnji znatno su postrožena.

Stroži sigurnosni standardi uvedeni su nakon potresa u Izmitu na sjeverozapadu zemlje 1999. godine, kada je poginulo 17.000 ljudi.

Posljednja pravila nalažu da se u izgradnji na trusnim područjima mora koristiti visokokvalitetan beton pojačan čeličnim šipkama. Stupovi i grede moraju biti raspoređene kako bi efikasno izdržale udare potresa.

Ovi zakoni, međutim, vrlo loše su provođeni.

“Dio problema je što nije došlo do naknadnog pojačanja strukture postojećih zgrada, no također se nije pazilo da se slijede pravila u novogradnji,” kaže Alexander.

Zašto se nisu provodile norme?

Vlada je periodično davala takozvane “amnestije u izgradnji” – zakonske izuzetke, u zamjenu za novčanu naknadu, za one zgrade izgrađene bez potrebnih garancija sigurnosti. Te amnestije provode se još od 1960-ih, a posljednja je dodijeljena 2018.

Kritičari prakse već dugo upozoravaju da bi ona mogla dovesti do katastrofe ako zemlju pogodi veliki potres.

Gotovo 75.000 zgrada u zoni potresa na jugu Turske dobile su upravo ovakve amnestije, kaže Pelin Pınar Giritlioğlu, čelnik istanbulskog sindikata komora turskih inžinjera i arhitekata.

Samo nekoliko dana prije posljednje katastrofe, turski mediji izvještavali su da bi parlament trebao odobriti novi prijedlog zakona koji bi omogućio daljnju dodjelu amnestija za nedavno izgrađene zgrade.

Geolog Celal Sengor ranije ove godine je izjavio da bi izglasavanje tog zakona u zemlji koja leži na rasjedima bilo ravno zločinu.

Nakon što je 2020. smrtonosni potres pogodio zapadnu regiju Izmir, izvještaj BBC-ja pokazao je da je za čak 672.000 zgrada u toj provinciji bila dodijeljena amnestija.

Isti izvještaj citira tursko Ministarstvo urbanizacije i okoliša, koje je 2018. izjavilo da je preko 50 posto zgrada u Turskoj – gotovo 13 miliona – izgrađeno kršenjem normi.

BBC je poslao upit Ministarstvu za komentar o standardima izgradnje nakon ovotjednih potresa, a iz Ministarstva je stigao šturi odgovor: “Nijedna zgrada koju je izgradila naša administracija nije se srušila. Studije o procjeni štete ubrzano se nastavljaju na terenu.”