Sljedeća pandemija mogla bi doći zbog topljenja glečera, pokazuju novi podaci

Prema novim podacima, sljedeća pandemija možda neće doći od slijepih miševa ili ptica, već od materije u ledu koji se topi.

Genetička analiza tla i jezerskih sedimenata iz jezera Hazen, najvećeg visokog arktičkog slatkovodnog jezera na svijetu, sugeriše da rizik od širenja virusa – gdje virus inficira novog domaćina po prvi put – može biti veći u blizini glečera koji se tope.

Nalazi impliciraju da kako globalne temperature rastu zbog klimatskih promjena, postaje vjerovatnije da bi se virusi i bakterije zaključani u glečerima i permafrostu mogli ponovo probuditi i zaraziti lokalne divlje životinje, posebno jer se njihov raspon takođe pomiče bliže polovima.

Na primjer, 2016. godine izbijanje antraksa u sjevernom Sibiru koje je ubilo dijete i zarazilo najmanje sedam drugih ljudi pripisano je toplotnom talasu koji je otopio permafrost i izložio zaraženi trup irvasa. Prije toga, posljednja epidemija u regionu bila je 1941.

Kako bi bolje razumjeli rizik koji predstavljaju smrznuti virusi, Stéphane Aris-Brosou i njene kolege sa Univerziteta Ottawa u Kanadi prikupili su uzorke tla i sedimenta iz jezera Hazen, blizu mjesta u koje su utjecale male, srednje i velike količine otopljene vode iz lokalnih glečera

Zatim su sekvencionirali RNK i DNK u ovim uzorcima kako bi identificirali potpise koji se blisko podudaraju s onima poznatih virusa, kao i potencijalnih životinjskih, biljnih ili gljivičnih domaćina, i pokrenuli algoritam koji je procijenio mogućnost da ovi virusi zaraze nepovezane grupe organizama.

Istraživanje, objavljeno u Proceedings of the Royal Society B , sugeriše da je rizik od prelivanja virusa na nove domaćine veći na lokacijama u blizini mjesta u koje su doticale velike količine glacijalne otopljene vode – situacija koja postaje vjerovatnija kako se klima zagrijava.

Tim nije kvantifikovao koliko virusa koje su identifikovali ranije nije bilo poznato - što planiraju učiniti u narednim mjesecima - niti je procijenio da li su ti virusi sposobni da izazovu infekciju.

Međutim, druga nedavna istraživanja sugerišu da nepoznati virusi mogu, i rade, lutati u ledu glečera. Na primjer, prošle godine su istraživači sa Državnog univerziteta Ohajo u SAD-u objavili da su pronašli genetski materijal od 33 virusa – od kojih je 28 novih – u uzorcima leda uzetim sa tibetanske visoravni u Kini. Na osnovu njihove lokacije, procijenjeno je da su virusi stari otprilike 15.000 godina.

2014. godine, naučnici iz francuskog Nacionalnog centra za naučna istraživanja u Eks-Marseju uspjeli su da ožive džinovski virus koji su izolovali iz sibirskog permafrosta, čime je ponovo postao zarazan po prvi put u 30.000 godina. Autor studije, Jean-Michel Claverie, rekao je tada za BBC da bi otkrivanje takvih slojeva leda moglo biti "recept za katastrofu".

Uprkos tome, Aris-Brosouov tim je upozorio da predviđanje visokog rizika od prelivanja nije isto što i predviđanje stvarnih prelivanja ili pandemije. "Sve dok virusi i njihovi 'premosnički vektori' nisu istovremeno prisutni u okruženju, vjerovatnoća dramatičnih događaja vjerovatno ostaje niska", napisali su.

S druge strane, predviđa se da će klimatske promjene promijeniti raspon postojećih vrsta, potencijalno dovodeći nove domaćine u kontakt sa drevnim virusima ili bakterijama.

„Jedini zaključak koji možemo sa sigurnošću da iznesemo je da kako temperature rastu, rizik od prelivanja u ovom konkretnom okruženju raste“, rekao je Aris-Brosou. “Hoće li ovo dovesti do pandemije? Apsolutno ne znamo.”

Takođe nije jasno da li je potencijal za promjenu domaćina identifikovan u jezeru Hazen jedinstven unutar jezerskih sedimenata. “Sve što znamo, to bi moglo biti isto što i vjerovatnoća promjene domaćina uzrokovana virusima iz blata u vašem lokalnom ribnjaku”, rekao je Arwyn Edwards, direktor Interdisciplinarnog centra za mikrobiologiju okoliša na Univerzitetu Aberystwyth.

Međutim, "hitno moramo istražiti mikrobne svjetove širom naše planete kako bismo razumjeli ove rizike u kontekstu", rekao je. “Dvije stvari su sada vrlo jasne. Prvo, da se Arktik brzo zagrijava i da su glavni rizici za čovječanstvo njegov uticaj na našu klimu. Drugo, da bolesti sa drugih mjesta pronalaze put do ranjivih zajednica i ekosistema Arktika.”