Meloni zagovara “majku svih reformi”: Hoće li Italijani direktno birati premijera?

Ambiciozna reforma italijanskog ustava koja bi omogućila direktni izbor premijera dobila je odobrenje Senata u utorak, započinjući tako neizvjestan put ka usvajanju zakona.

Premijerka Giorgia Meloni snažno zagovara ovu promjenu, nazivajući je "majkom svih reformi", ali se suočava s odlučnim otporom opozicionih stranaka i gotovo sigurno će o ovome odlučivati građani na referendumu, javlja AFP.

Petogodišnji mandat

Prema prijedlogu, premijer bi bio biran na mandat od pet godina, a koalicija koja podržava pobjedničkog kandidata imala bi osigurano najmanje 55 posto zastupničkih mjesta kako bi se osigurala funkcionalna većina u oba doma parlamenta.

Desničarska koalicija Georgije Meloni tvrdi da će novi zakon pomoći da se okonča hronična politička nestabilnost u Italiji, koja je imala skoro 70 vlada od Drugog svjetskog rata, te će također učiniti zemlju demokratičnijom.

Kritičari kažu da bi zakon mogao izazvati haos, jer bi birači mogli podržati jednu osobu za premijera, dok bi izabrali zakonodavce iz druge stranke.

Izrael je jedina zemlja koja je pokušala takav sistem, ali ga je morala napustiti jer nije donio obećanu stabilnost.

Bivši premijer Mario Monti rekao je Senatu da bi zakon oduzeo Italiji sposobnost brzog odgovora na teške krize - kao što se dogodilo 2011. godine kada ga je tadašnji predsjednik zamolio da preuzme vodstvo tokom finansijske krize.

Pokušaji da se uspostavi robustniji sistem u Italiji propali su i ranije zbog različitih viđenja, a s obzirom na potrebne korake, nema garancije da će ovaj prijedlog ikada postati zakon.

Promjena Ustava

Svaka promjena ustava mora biti odobrena oba puta u oba doma parlamenta, uz potrebnu dvotrećinsku većinu za konačna dva glasanja. U suprotnom, mora se održati referendum, ali oni najčešće bivaju neuspješni, kao što se dogodilo 2016. godine.

Meloni je obećala snažno se zalagati za ovu izmjenu, ističući da se tehničke vlade više ne bi trebale nametati zemlji - kao što se dogodilo tokom COVID krize 2021. godine kada je bivši šef Evropske centralne banke Mario Draghi postao premijer.

Međutim, rekla je da ne bi podnijela ostavku u slučaju da izgubi na referendumu koji bi trebao biti održan 2025. godine.