Schmidt podnio izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, a kojeg vlasti u Republici Srpskoj ne priznaju, sutra se obraća u Vijeću sigurnosti UN-a, a povodom toga podnio je najnoviji izvještaj, napisavši da je period od 16. oktobra do 15. aprila obilježen napretkom BiH ka integraciji u EU.

Također, Schmidt je naveo da su se desili nezapamćeni napadi na Opći okvirni sporazum za mir, a zatim i istakao kako je 21. i 22. marta Evropsko vijeće odlučilo otvoriti pregovore o pristupanju s BiH.

Vijeće je pozvalo Europsku komisiju da pripremi pregovarački okvir, koji će biti usvojen nakon što se završe svi relevantni koraci iz preporuke Komisije od 12. oktobra 2022. Odluka Evropskog vijeća predstavlja prekretnicu u pogledu prilika koje se otvaraju za BiH, naglasio je Schmidt.

Upozorio je na vlasti Republike Srpske, predvođene predsjednikom RS i liderom SNSD-a Miloradom Dodikom, koje "aktivno podrivaju državu BiH, njene nadležnosti i institucije, a time i Dejtonski sporazum".

- Njihova prijetnja da paraliziraju državne organe blokiranjem njihovog rada i donošenja odluka prijetnja je funkcioniranju države i njenoj sposobnosti da obavlja svoje odgovornosti. Njihova prijetnja da će jednostrano povući RS iz ustavnog, pravnog i institucionalnog okvira države – uključujući Oružane snage BiH i poreznog, pravosudnog i izbornog sistema države – prijetnja je uspostavljanju paralelnog okvira Republike Srpske. Svi politički čimbenici moraju izraziti svoje bezuslovno poštovanje prema Dejtonskom sporazumu i BiH, njenom državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu. To poštovanje djelimično nedostaje - naveo je visoki predstavnik.

Kazao je kako su stranke vladajuće koalicije u RS nastavile organizovati proteste na međuentitetskoj liniji između dva entiteta nazvane “Granica postoji”. Osim promovisanja ideje secesionizma, ovi protesti stvaraju podijeljeno okruženje sklono sigurnosnim incidentima.

Ukazao je i na "nezapamćen kontinuiran pritisak na pravosudne institucije. Osim promovisanja ukidanja Suda BiH i Tužilaštva BiH, vladajuća koalicija Republike Srpske podriva Ustavni sud BiH kao čuvara ustavnog i pravnog poretka BiH“.

- Izazovi instituciji i mandatu visokog predstavnika također su nastavljeni neometano. To uključuje zapaljivu retoriku, ali i radnje koje podrivaju poštovanje prema međunarodnoj ad hoc instituciji visokog predstavnika i time njegovu sposobnost da implementira mandat Općeg okvirnog sporazuma za mir. Predstavnici vladajuće koalicije Republike Srpske otvoreno zloupotrebljavaju institucije BiH u ostvarivanju tog cilja. Konačni autoritet za tumačenje Dejtonskog sporazuma u potpunosti je povjerena Visokom predstavniku, a ne entitetu - naglasio je Schmidt.

Radnje stranaka vladajuće koalicije idu ruku pod ruku s njihovim zakonodavnim inicijativama u samoj Republici Srpskoj, koje ograničavaju građanski prostor kako bi ušutkale i obeshrabrile, prijetile i naposljetku kaznile neslaganje političkih mišljenja.

- Ako se nastave, ove radnje bi mogle dovesti do de facto, ako ne i de jure, raspuštanja države BiH, što predsjednik RS Milorad Dodik stalno zagovara. To bi bio scenarij s ozbiljnim posljedicama - upozorio je Schmidt.

Potom je ukazao na nazadovanje u javnim naporima da se društvo suoči s prošlošću i na alarmantan nivo etno-nacionalnog revizionizma, negiranja genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanja ratnih zločinaca.

- Ove tendencije bile su usko povezane s općim nazadovanjem demokratije, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava, što povećava nepovjerenje i polarizaciju unutar društva. To je posebno vidljivo u stalnom pad u odnosima među zajednicama u Srebrenici u posljednje dvije godine - istakao je.

Potom je ukazao na kontinuirane nasilne ili provokativne incidente protiv povratnika, što, kako tvrdi, dodatno doprinosi osjećaju nesigurnosti među ovom populacijom.

Ukazao je da bi odgađanje napora za minimiziranje izborne korupcije, prevare i nepravilnosti dodatno učinilo mjere za integritet izbora neprimjenjivima na lokalnim izborima u oktobru 2024., što bi ostavilo ozbiljne posljedicama po demokratiju, političku stabilnost i budućnost zemlje u EU.

- Imajući to na umu, donio sam 26. ožujka 2024. godine Odluku o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH. Moja odluka donesena je kao odgovor na konstantni neuspjeh relevantnih vlasti u BiH da postignu dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH u skladu s međunarodnim normama i standardima. Ostavio sam otvorenu mogućnost za Parlamentarnu skupštinu BiH da donese vlastitu odluku što je duže moguće bez ometanja održavanja lokalnih izbora u oktobru 2024 - naveo je, između ostalog Schmidt u svom izvještaju.

Što se tiče situacije u Federaciji BiH, Schmidt je kritikovao vlasti u pogledu njegovih amandmana iz maja 2023. godine, koji su trebali biti tranziciono rješenje.

Podsjetio je da su vlasti imali rok od godinu dana da donesu novi amandman koji bi predstavljao trajno rješenje, ali da nije došlo ni do rasprave. Zastupnici u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH dobili su kritiku zbog samo pet sjednica u periodu od novembra 2023. godine do aprila 2024. godine, koji obuhvata Schmidtov izvještaj.

Kritika je stigla i zbog neimenovanja sudija u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, ali i u Ustavni sud FBiH. Podsjetio je na ustavnu ulogu Parlamenta FBiH u imenovanju na obje pozicije, koje sada već čekaju skoro dvije godine.