Svaki sedmi samozaposleni u Hrvatskoj u riziku od siromaštva

Samozaposleni građani sve su ugroženija kategorija u Europskoj uniji.

Kako pokazuju novi podaci Eurostata, gotovo svaki četvrti samozaposleni suočava se s rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti.

Broj samozaposlenih kojima prijeti siromaštvo porastao nakon koronakrize

I ne samo to: udio samozaposlenih kojima prijeti pad u siromaštvo povećao se u EU nakon završetka recesije u koju nas je gurnula pandemija koronavirusa. To se dijelom može pripisati i prestanku mjera koje su države poduzimale u jeku korona recesije kako bi olakšale položaj (i) samozaposlenih.

Tako se, prema podacima eurostatističara, 22,6 posto samozaposlenih 2020. godine suočavalo sa siromaštvom. No, prošle je godine taj udio porastao i dosegnuo je 23,6 posto.

Siromaštvo i dalje najviše prijeti nezaposlenima

Samozaposleni su time postali vodeća društvena skupina kod koje je porastao rizik od siromaštva.

Naime, taj se rizik u 2021. godini smanjio u odnosu na 2020. godinu kod (ostalih) zaposlenih, kao i kod umirovljenika i nezaposlenih, iako ta smanjenja nisu bila velika.

Veći rizik od siromaštva imaju samozaposleni, nego umirovljenici

Naravno, nezaposleni ostaju najugroženija skupina, s udjelom od čak 64,5 posto kojima prijeti siromaštvo. Loše stoje i umirovljenici, kojih je 18,6 posto u EU u riziku od siromaštva. 

Ipak, vrijedi upozoriti da je rizik od siromaštva u EU veći kod samozaposlenih, nego kod umirovljenika.   

Najgore je samozaposlenima u Rumunjskoj

Gledano po članicama Unije, najveći rizik od siromaštva i socijalne isključenosti lani su imali samozaposleni u Rumunjskoj, čak 70,8 posto.

Rumunjska je zabilježila i velik rast udjela samozaposlenih kojima prijeti siromaštvo, budući da je 2020. godine taj udio iznosio također vrlo velikih 65,7 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Velike udjele samozaposlenih kojima prijeti siromaštvo lani su imali i  Portugal, 32,4 posto, i Estonija, 32,2 posto. No, kod tih zemalja rast broja samozaposlenih kojima prijeti siromaštvo ipak nije bio tako izražen kao u Rumunjskoj.

I Slovenija bilježi rast broja samozaposlenih kojima prijeti siromaštvo

Rast broja samozaposlenih kojima prijeti siromaštvo lani je zabilježila i Slovenija.

U našem zapadnom susjedu, naime, udio samozaposlenih kojima prijeti siromaštvo porastao je s 21,4 posto, koliko je iznosio u 2020. godini, na 22,2 posto u 2021. godini. Ni u slučaju Slovenije, dakle, nije došlo do tako dramatičnog rasta broja samozaposlenih kojima prijeti siromaštvo, kao što je slučaj u Rumunjskoj.    

U Hrvatskoj lani nešto smanjen rizik od siromaštva samozaposlenih

Hrvatska je, s druge strane, prošle godine zabilježila čak i neznatan pad broja samozaposlenih kojima prijeti siromaštvo. To se može objasniti činjenicom da je tržište rada živnulo nakon završetka korona recesije i da na hrvatskom tržištu rada nedostaju brojne profesije, od kojih mnoge, poput IT stručnjaka, pružaju uglavnom samozaposleni. 

Podaci Eurostata tako pokazuju da je u 2020. godini siromaštvo bila realna prijetnja za 14,5 posto samozaposlenih u Hrvatskoj. Lani je taj udio iznosio 13,2 posto.

Pojednostavljeno, može se reći da se otprilike svaki sedmi samozaposleni Hrvat suočava s rizikom od pada u siromaštvo.

Od siromaštva najmanje mogu strahovati samozaposleni Česi i Mađari

Najmanju opasnost od pada u siromaštvo u EU imaju samozaposleni u Češkoj i Mađarskoj.

U Češkoj je lani, pokazuju podaci Eurostata, siromaštvo predstavljalo prijetnju za 7,4 posto samozaposlenih, a u Mađarskoj za 7,7 posto.

No, dok se u Mađarskoj udio samozaposlenih kojima prijeti siromaštvo u prošloj godini znatno smanjio u odnosu na godinu ranije, kada je iznosio 11,4 posto, u Češkoj je porastao udio samozaposlenih kojima prijeti siromaštvo, budući da je njih 2020. godine bilo 6,6 posto.

Velik pad broja samozaposlenih u riziku od siromaštva u Irskoj 

Osim Mađarske, velik pad broja samozaposlenih kojima prijeti siromaštvo zabilježen je i u Irskoj.

U toj je zemlji siromaštvo 2020. godine predstavljalo prijetnju za 12,8 posto samozaposlenih, a lani je taj udio smanjen na 9,6 posto, pokazuju novi podaci Eurostata.