UNA istražila: Zbog čega BiH nema zvaničan podatak koliko nas ima?!

Za jednu zemlju je najbitnije da ima sliku, odnosno podatke biološke, ekonomske i obrazovne strukture stanovništva, kažu stručnjaci.

Bosna i Hercegovina teško da će uskoro imati tačne i prihvatljive podatke popisa stanovništva, jer je politika previše “umiješala prste” u ovu oblast.

Činjenica je da je za popis stanovništva u Bosni i Hercegovini bitna nacionalna, odnosno etnička odrednica, a ne prebrojavanje radi utvrđivanja stanja populacije po pitanju starosne dobi, obrazovanja, ekonomskih i socijalnih prilika.

Dok god je tako popis stanovništva u Bosni i Hercegovini će čekati jer neće biti suglasnosti da se on provede i implementira, kao što je to bio slučaj i 2013. godine.

Ovo je stav struke, ali u neku ruku i politike.

UNA  je istražila zašto je to tako i zbog čega je propao posljednji popis stanovništva 2013. godine.

Nezvanični podaci govore da je BiH ostala bez više od 300 hiljada stanovnika

Bosna i Hercegovina nema zvaničan podatak o tome koliko stanovnika ima, kakve su ekonomske prilike, obrazovanje, status, godine, a nezvanični podaci koje često demografi iznose u javnost su alarmantni, jer se operiše podatkom da je naša zemlja ostala bez skoro 300 hiljada stanovnika.

Aleksandar Majić, demograf za portal UNA ističe da smo svjedoci da već deset godina nemamo popis stanovništva.

“Posljednji je bio 2013. godine, a rezultati  tog popisa ne mogu se smatrati relevantnim jer bilo je svakojakih malverzacija vezanih za odvijanje popisa”, ističe Majić, te dodaje da, nažalost, nekome u ovoj državi ne odgovara da se vidi koliko imamo stanovnika, jer to je ključno pitanje.

“Rezultati bi pokazala surovu sliku i našu realnost, jer smatram da su i rezultati prethodnog popisa (2013. godine, op.aut.) prikazali veći broj stanovnika u odnosu na stvarne rezultate. Tako da bi stopa depopulacije bila još mnogo izraženija na ovome popisu”, smatra Majić.

Ključni podaci o vanjskim migracijama

Ističe da su i susjedne zemlje zabilježile stopu depopulacije oko deset procenata.

“Znači smanjili su broj stanovnika za deset posto, a ako uzmemo da smo mi imali 3,5 miliona stanovnika ili 3,3 miliona kako govorimo, sigurno je depopulacija preko 300 hiljada u odnosu na prethodni popis. Nažalost, to ne možemo znati”, kaže Majić za naš portal.

On ističe da na osnovu vitalne statistike, odnosno na osnovu rađanja i umiranja lako je izračunati koliko je smanjen broj stanovnika.

“Međutim, nemamo uvid u spoljne migracije, a po meni to je ključni faktor broja stanovnika na ovom prostoru”, objašnjava naš sagovornik.

Ističe da se politika previše bavi popisom, te je cilj svakog popisa da se provode neke ekonomske i socijalne politike.

“Dakle, ako nemamo uvid u broj stanovnika i strukturno obilježje stanovnika, nemamo ništa, a nažalost ovdje kod nas je popis toliko ispolitiziran da je najvažnija odrednica nacionalna struktura tj. etnička. Istovremeno, u svim razvijenim državama starosna i polna struktura, tačnije, obrazovna i ekonomska su mnogo bitnije za razvoj neke države. Mi svakim danom imamo sve više starijeg stanovništva, demografski starimo. I to je veliki problem. Ako znamo koliko imamo udjela starog stanovništva po pojedinim opštinama, regijama, onda možemo da provodimo ekonomske, socijalne politike. To nam je bitnije za razvoj društva”, kaže Majić za portal UNA.

Nije finaliziran Prijedlog Zakona o popisu stanovništva

Iz Agencije za statistiku BiH portalu UNA su kazali da je u skladu sa zaključkom s 25. sjednice Vijeća ministara BiH ova agencija formirala radnu grupu koja je uradila prijedlog teksta Zakona o popisu stanovništva i dostavila ga entitetskim zavodima na mišljenje.

Međutim, statističke institucije su utvrdile da se prijedlog Zakona o popisu stanovništva ne može finalizirati bez jasno utvrđenih ključnih elemenata i drugih bitnih pojedinosti (datum početka popisa, popisna pitanja, budžet, mape popisnih krugova, metodoloških i organizacionih dokumenata, nabavke IT opreme, provođenja pilot popisa i drugih pojedinosti) koje imaju za cilj testiranje predloženih rješenja.

Za realizaciju navedenih aktivnosti potrebno je da se, pored statističkih, uključe i druge relevantne državne i entitetske institucije.

Popis će na kraju pokazati da je politika u zadnjih 20 godina rasturila više porodica nego rat

Parlamentarac Aner Žuljević za portal UNA podsjeća kako smo i sa zadnjim popisom kasnili dvije godine, a i nakon što je odrađen pokazao je kako se pretvorio u trku prebrojavanja konstitutivnosti, dok se u pozadini svi drugi suštinski životni parametri apsolutno nisu tretirali na adekvatan način u javnom prostoru.

„Nažalost, danas su političari potpuno svjesni da bi novi popis pokazao razmjere demografske katastrofe koja je daleko veća nego što brojevi o odlascima govore. Trendovi i sve ono sto smo gledali pred ambasadama i autobuskim kolodvorima bi se pretvorilo u surovu realnost brojeva, što politika apsolutno ne želi da vidi. Popis smo zakonski trebali imati 2021, a već ulazimo u 2023. i definitivno je jasno da pripreme nisu ni započete što znači da ga neće ni biti. Politika će ostati mirna, sakrivena od sumornih brojeva koji zorno oslikavaju rezultat njenog destruktivnog djelovanja zadnjih 20 godina, a država i naučnici će i dalje ostati bez kredibilne osnove podataka neophodnih za izrade strategija, studija, naučnih radova, pa na kraju i računanju ključne ekonomske statistike koja će ostati kontaminirana zastarjelim podacima jer novi brojevi ne odgovaraju politici”, ističe Žuljević za naš portal.

Dodaje da kontinuitet krize, politička apatija i sveopšta bezidejnost uporno rade na tome da u ovoj državi možda ne bude ni potrebe za popisom.

„Kako stvari stoje mi smo jedina zemlja na svijetu koja zbog egzodusa građana ima više popisanih državljana vani nego na svojim internim popisima. Kad i ako dođe trenutak popisa, bojim se da će pokazati kako smo zemlja koja je izvezla procentualno najviše na svijetu onoga što je najvrjednije, naravno to nije zlato, ali jeste vrjednije od zlata jer se radi o školovanom ljudskom kapitalu. Zaključno popis će na kraju pokazati da je politika u zadnjih 20 godina kroz egzodus rasturila više porodica, odvojila više sinova i kćeri od roditelja, muževa od supruga, braće od sestara nego rat”, kazao je Žuljević za UNU.