Tužilaštvo BiH uložilo žalbu na presudu Ramizu Drekoviću za zločine u Kalinoviku

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je, zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, uložilo žalbu na prvostepenu presudu Ramizu Drekoviću, kojom je oslobođen optužbi za zločine na području Kalinovika 1995. godine, potvrđeno je za Detektor.

Žalbu na prvostepenu presudu Tužilaštvo je uložilo 30. augusta.

Iz Državnog suda su potvrdili da su zaprimili žalbu te je proslijedili optuženom i njegovom braniocu na odgovor u zakonom predviđenom roku, koji još nije protekao.

"Žalba na presudu sa cjelokupnim spisom još nije dostavljena Apelacionom vijeću Suda BiH na odlučivanje",  navodi se u odgovoru Državnog suda.

Odbrana Drekovića je najavila da će sutra, 8. septembra, dostaviti odgovor na žalbu Tužilaštva.

Optužnica tereti Drekovića da je u periodu od 21. maja do 7. juna 1995. artiljerijskim jedinicama Četvrtog korpusa u mjestu Bjelimići (općina Konjic) naredio neselektivne napade na srpske civile u Kalinoviku. Artiljerijske jedinice su, prema optužnici, izvele tri napada, ispalivši projektile velike razorne moći.

Sud BiH je prvostepenom presudom zaključio da nije izvan razumne sumnje dokazano da je Dreković naredio granatiranje civilnih ciljeva u Kalinoviku u maju i junu 1995.

"Da bi se u konkretnom slučaju mogla utvrditi krivična odgovornost optuženog, mora se dokazati da je optuženi izdavao naredbe i da se po tim naredbama postupalo",  kazao je predsjedavajući Vijeća Staniša Gluhajić obrazlažući presudu.

On je dodao da je za prvu tačku optužnice nesporno utvrđeno da je Dreković 25. maja izdao naredbu isturenom komandnom mjestu u Bjelimićima da ostvari vatru sa pet projektila, i da je došlo do ranjavanja 11-godišnjeg dječaka.

"Međutim, ocjena Vijeća je da Tužilaštvo nije dokazalo da je do ranjavanja došlo postupanjem po naredbi optuženog",  kazao je tada Gluhajić.

Druga i treća tačka optužnice obuhvataju ubistvo 15-godišnje učenice i ranjavanje pet učenika 3. juna, kao i ranjavanje jednog civila 22. maja, za koje je Vijeće utvrdilo da su jedinice Četvrtog korpusa djelovale u tim danima. Gluhajić je tokom izricanja prvostepene presude naveo da u spis nisu uložene naredbe Drekovića za ove slučajeve, ni da su optuženom dostavljeni izvještaji o dejstvima.

Vijeće nije moglo prihvatiti tezu Tužilaštva da je samo Dreković mogao dati naredbu za granatiranje. Gluhajić je podsjetio na iskaze svjedoka da su i drugi imali nadležnost za preduzimanje mjera.

Prvostepeno suđenje Drekoviću trajalo je od marta 2019. do maja 2023. godine, piše Detektor.