Tužilac Diana Kajmaković na "crnoj listi" SAD

Diana Kajmaković, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine, uvrštena je danas na "crnu listu" Sjedinjenih Američkih Država, saopštila je amabasada SAD u Sarajevu.

Kako se navodi Kajmakovićevu je na listu stavila Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD, u skladu sa Izvršnom uredbom 14033.

U saopštenju se navodi da je ovo četvrti set mjera koje OFAC poduzima u skladu sa ovom Uredbom, a mjere su usmjerene protiv lica koja su, između ostalog, odgovorna za, ili su učestvovala u korupciji ili podrivanju demokratskih procesa ili institucija na Zapadnom Balkanu.

Današnje mjere nastavak su provedbe strategije SAD za utvrđivanje odgovornosti pojedinaca koji provode destabilizirajuće aktivnosti na Zapadnom Balkanu. Ove mjere poduzimaju se u vrijeme najozbiljnije političke krize u BiH od 1995. godine jer političari, etno-nacionalisti, i s njima povezane privilegovane mreže nastavljaju podrivati zemlju.

"Kajmaković podriva demokratiju i vladavinu zakona"

"Diana Kajmaković kontinuirano podriva demokratiju i vladavinu zakona u Bosni i Hercegovini. Današnje mjere još jednom potvrđuju posvećenost SAD stabilnosti i prosperitetu Bosne i Hercegovine jer se odnose na osobu koja ima ključnu ulogu u omogućavanju korupcije u zemlji", izjavio je Brian E. Nelson, podsekretar za borbu protiv terorizma i obavještajne finansijske poslove u Ministarstvu finansija SAD.

U saopštenju se navodi da je prilikom osnivanja pred Tužilaštvo Bosne i Hercegovine postavljen je niz ciljeva uključujući obezbjeđivanje poštivanja ljudskih prava i vladavine prava u zemlji. Tužilaštvo radi u skladu sa Ustavom i zakonima BiH te se od tužilaca traži da svoje dužnosti vrše bez favorizovanja, pristrasnosti ili predrasuda. Nezavisnost pravosudnog sistema BiH preduslov je vladavini prava.

"Uprkos ovim obavezama u smislu izbjegavanja malverzacija u vršenju dužnosti tužioca, Diana Kajmaković flagrantan je primjer korumpiranog državnog tužioca BiH, povezanog sa kriminalnim organizacijama. Kao dio širih aktivnosti na suzbijanju organizovanog kriminala i trgovine narkoticima u BiH, istražioci su analizirali privatnu komunikaciju vođenu posredstvom kriptovanih aplikacija za razmjenu poruka.

Prikrivanje dokaza

Kriminalci koji su koristili ovaj kanal komunikacija spominjali su Kajmakovićevu, koja je radila na nekim od istraga u vezi sa ovim aktivnostima. Kao podršku trgovcima narkoticima i drugim kriminalcima, Kajmakovićeva je pomagala prikrivanju dokaza, sprečavanju krivičnog gonjenja, te je na druge načine pomagala nezakonite aktivnosti u zamjenu za ličnu korist. Također je pokušala blokirati istragu u vezi sa pojedincima iz kriminalnog miljea sa kojima je očigledno sarađivala", navodi se u saopštenju.

Pojašnjava se da je Kajmakovićeva uvrštena na listu u zbog odgovornosti ili saučesništva, odnosno direktnog ili indirektnog učešća u aktivnostima ili politikama, te učešća u korupciji koje podrivaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu.

Blokada imovine u SAD

Posljedično današnjoj mjeri sva imovina i pravo na imovinu onih koji su sankcionisani, a koja se nalazi u SAD ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD mora biti blokirana i prijavljena OFAC. Propisi OFAC generalno zabranjuju sve transakcije državljana SAD koji su u SAD (ili koji prolaze kroz SAD) a koja uključuje imovinu ili pravo na imovinu pojedinaca koji su uvršteni na listu ili na drugi način blokirani, izuzev u slučajevima kada je to dozvoljeno općom ili konkretnom dozvolom OFACa. Državljani SAD mogu se suočiti sa prekršajnim ili krivičnim kaznama za kršenje ovih zabrana.

Ovlaštenja i integritet OFAC sankcija ne proističu samo iz mogućnosti kancelarije da određuje i dodaje pojedince na SDN listu, nego i spremnosti ureda da sa SDN liste skida lica u skladu sa zakonom SAD.

"Konačni cilj sankcija nije kažnjavanje, cilj je promjena djelovanja u pozitivnom smjeru", dodaje se u saopštenju.