Politički sistem BiH jedan od najkomplikovanijih na svijetu, zbog čega birači imaju poprilično posla

Po zgradama, na drveću, trgovima i banderama - izborni plakati sa likovima političara i političarki sa svih strana gledaju građane Bosne i Hercegovine, pozivajući ih da baš njima daju glas na opštim izborima 2. oktobra.

A oni su sve, samo ne jednostavni, piše BBC.

BiH ima tri predsjednika - po jednog iz redova Bošnjaka, Hrvata i Srba, koji čine tri konstitutivna naroda - 14 vlada i čak 136 ministara.

Taj sistem produkt je Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine, kojim je poslije raspada Savezne Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) zaustavljen rat u BiH.

Zemlja je tada podeljena na dva entiteta: Federaciju BiH - u kojoj većinski žive Bošnjaci i Hrvati - i Republiku Srpsku, gdje većinu čine Srbi.

Sve to politički sistem BiH i čini jednim od najkomplikovanijih i najvećih na svijetu, zbog čega birači imaju poprilično posla - svaki dobije po četiri izborna listića.

I jedni i drugi prvo glasaju na državnom nivou, birajući članove Predsjedništva BiH, kao i delegate Parlamentarne skupštine BiH.

Potom ide entitetski nivo, gdje oni koji žive u Federaciji biraju članove parlamenta, kao i skupštine jednog od 10 kantona u kojem žive, a na koje je Federacija podijeljena.

Republika Srpska za to vrijeme bira predsjednika i potpredsjednika, kao i poslanike Narodne skupštine.

Iz Centralne izborne komisije BiH saopštili su da će se na izbornim listićima naći 127 političkih subjekata, od čega su 72 političke stranke, 38 koalicija i 17 nezavisnih kandidata.

Na listićima će ukupno biti 7.257 kandidata, dodali su, a oni se mogu naći na zajedničkoj listi koja ima više od 150 stranica.

Ali idemo redom.

Ko su kandidati za Predsjedništvo BiH

Najveći izbor prilikom glasanja za člana Predsjedništva imaće glasači iz Republike Srpske, ali će izborna utakmica posebno biti zanimljiva u taboru Bošnjaka i Hrvata na teritoriji Federacije BiH, koja je jedna izborna jedinica.

Za bošnjačkog člana postoje tri kandidata:

• Mirsad Hadžikadić, Platforma za progres
• Bakir Izetbegović, Stranka demokratske akcije (SDA)
• Denis Bećirović, Ujedinjeni za slobodnu Bosnu i Hercegovinu

Izetbegović, čija je SDA u poslednjih 25 godina gotovo neprekidno na vlasti, do sada je dva puta bio član Predsjedništva BiH (2010 - 2018) i takmiči se za treći mandat.

Prema zakonu, ograničen je samo broj uzastopnih mandata u izvršnoj vlasti BiH - funkcioner poslije dva vezana mora da pauzira jedan, pa može opet da se kandiduje.

"Mi smo ispravili Bošnjacima kičmu kada nam je bilo najteže. I nikada više neće uspjeti da tu kičmu iskrive. Mi to nećemo dozvoliti", izjavio je nedavno Izetbegović.

"Izborili smo nezavisnost, odbranili smo državu i potvrdili njene granice. Neće te granice promijeniti nikada."

Njegov otac Alija Izetbegović bio je lider Bošnjaka tokom rata u Bosni i Hercegovini i jedan od potpisnika Dejtonskog sporazuma.

Opozicija za to vrijeme prvi put ide sa idejom udruživanja oko jednog kandidata - Denisa Bećirovića, potpredsjednika Socijaldemokratske partije (SDP).

"Došlo je vrijeme da narod pokaže aktuelnoj vlasti da ne nasijeda na njihove laži i uvjeravanja da ljudi dobro žive, samo da ne znaju", izjavio je Bećirović.

"Bosna i Hercegovina je demokratska država i trebaju joj demokratski državnici na čelu, a ne umišljeni sultani koji ignorišu glas građana i odbijaju da polože račune za nerad."

Poslije pet kandidata na izborima 2018, knjiga takmičara za hrvatskog člana Predsjedništva spala je na dva slova.

• Borjana Krišto, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ)
• Željko Komšić, Demokratska fronta (DF)

"To je poruka", kaže za BBC na srpskom Dragan Čović, lider HDZ-a BiH i nekadašnji član predsjedništva BiH, tvrdeći da je Krišto zapravo "jedini kandidat hrvatskog naroda".

"Nažalost, cijela Federacija BiH je jedna izborna jedinica, a Bošnjaka je tri, četiri puta više nego nas, zbog čega mogu da utiču na mnoge rezultate".

Upravo se to, tvrdi Čović, dogodilo prilikom prethodnih izbora Komšića, zbog čega on "nema legitimitet", jer ga "nije izabrao hrvatski narod".

HDZ BiH zato traži promjenu izbornog zakona i da se Bošnjacima onemogući da glasaju za hrvatskog predstavnika.

"Zato smo odgovorili jednim kandidatom - jedan je Borjana, drugi je Komšić i jasno je ko tu koga bira", kaže Čović.

Komšić je do sada tri puta bio hrvatski član Predsjedništva, prvo od 2006. do 2014. godine, a potom i od 2018, kada je pobijedio Čovića.

Poslije brojnih poziva i poruka, BBC na srpskom do trenutka objavljivanja ovog teksta nije dobio sagovornika iz redova Komšićevog Demokratskog fronta.

"Za mene je Komšić legitimni predstavnik, legitimno je izabran u skladu sa zakonom u ustavom - nije SDA kandidovala Komšića, nego DF", naveo je Izetbegović ranije.

Birači iz Republike Srpske će za to vreme birati jednu od pet opcija.

• Borislav Bijelić, Stranka Život
• Željka Cvijanović, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)
• Mirko Šarović, Srpska demokratska stranka (SDS)
• Vojin Mijatović, Ujedinjeni za slobodnu Bosnu i Hercegovinu
• Nenad Nešić, Demokratski narodni savez (DNS)

Željka Cvijanović je u prethodnom mandatu bila predsjednica Republike Srpske, dok je član Predsjedništva iz RS bio Milorad Dodik, lider stranke.

Dodik se sada kandiduje za predsjednika Republike Srpske.

BBC do trenutka objavljivanja ovog teksta nije dobio ni sagovornika iz redova SNSD-a.

Članovi Predsjedništva BiH biraju se na mandat od četiri godine, a drugog kruga nema.

Na mjestu predsjedavajućeg mijenjaju se na svakih osam mjeseci.

Izbori u Federaciji

Jedan od puteva ka Sarajevu vodi preko Romanije, planine čiji se obronci nalaze na istoku grada i vožnja tim predelima može biti veoma lijepa.

Sunce sija, a iza svake krivine iznova i iznova se smenjuju zeleni proplanci, krave koje mirno pasu ili neometano šetaju saobraćajnicom, poneka kotlina i - izborni plakati.

U mnogim dvorištima, na nečemu što djeluju kao improvizovani bilbordi, napravljeni od nekoliko dasaka i drvenih stubova, nalaze se slogani i ljudi u odijelima.

Plakata ima čak i po drveću uz put, gdje vise zakucani za četinarska stabla.

U Federaciji BiH, sve to podrazumijeva izbornu trku u kojoj je ulog veliki.

Na prethodnim izborima najviše glasova i u Federaciji i u glasanju za Parlamentarnu skupštinu BiH osvojila je Stranka demokratske akcije Bakira Izetbegovića.

Nedžad Branković, nekadašnji premijer Federacije BiH i visoki zvaničnik SDA, na pitanje o očekivanjima pred naredne izbore odgovara samouvjereno.

"Nikad se ne vodim emocijama, ali vidim rast podrške i istinski je osjećam", kaže Branković za BBC na srpskom.

"Kada ta očekivanja pred izbore prepolovim, pa od te polovine napravimo još pola, mislim da ovo ide prema dobrom rezultatu."

Kako navodi, u posljednje četiri godine "ima stvari u kojima se BiH promijenila u pozitivnom smijeru", ali i onih koje bi trebalo da budu bolje.

"Ako gledate stanje odnosa, političku retoriku i to na šta se mediji koncentrišu kao bitne teme, to je da se odmah uhvatite za glavu.

"Ali kada to sklonite i pogledate život iznutra, slika je potpuno drugačija... To je život koji je vrijedan življenja", smatra Branković, govoreći o rastu izvoza i ekonomskih parametara.

BBC: Ali zašto onda ljudi i dalje odlaze iz Bosne?

Branković: To nije bolest od koje boluje samo Bosna i Hercegovina, pogledajte ostale zemlje regiona. Od kada je svega i veka ljudi su se kretali, svako je išao tamo gdje misli da veštine može da valorizuje, ali ima i obrnutih procesa. Ljudi se i vraćaju, dolaze, ali takvi slučajevi nisu vijest, u medijima i javnost se samo priča o negativnim stvarima.

Dok u prostranoj kancelariji njegove firme u centru Sarajeva pije čaj, Branković mirno, ali u dahu, priča i o stvarima koje vidi kao uzrok problema u Bosni.

"Situacija može sutra da se promijeni, ali samo kada bi politički lideri vodili politiku vođenu domaćim interesima, a ne politiku prekograničnih ekspozitura", kaže, ponavljajući nekoliko puta ime Milorada Dodika.

"Oni koji se bave politikom, a referenca im je nacija, uvoze politike koje razaraju matricu našeg zajedničkog života i to je ono što nam stvara problem."

Najveći takmac SDA-a u Federaciji BiH biće stranke iz koalicije koja je podržala Bećirovića za bošnjačkog člana Predsjedništva.

"Naš najveći problem je što se u posljednje četiri godine ništa u Bosni i Hercegovini nije promijenilo, sve stagnira", kaže za BBC Saša Magazinović iz Socijaldemokratske partije, jedne od članica te koalicije.

Glavni uzrok toga vidi u "vrlo snažnim borcima za status kvo".

"Imaju oraha u džepu, pa se grčevito bore da se ništa ne promijeni, znajući da je naš put prema Evropskoj uniji njihov put prema zatvoru."

Za to vrijeme, dodaje, često se bave pitanjem "ko je veći Srbin, Hrvat ili Bošnjak".

"To je omiljeni sport ovdje... Lupiš glupost, onda primitivci sa druge strane jedva čekaju da odgovore, odigraju taj dupli pas i krene začarani krug", kaže Magazinović.

Njegov koalicioni partner, Predrag Kojović iz Naše stranke smatra da "Dodik, Izetbegović i Čović nemaju ništa drugo da ponude, pa žive od takve retorike".

Njegova stranka se, kaže, bori "za odbranu liberalne demokratije" i to da Bosna "u trenutku spuštanja nove gvozdene zavjese ostane dio Zapada".

Da li će uspjeti u tome?

"Kad biste uzeli mapu bitke na Neretvi i odnijeli na Vest point (West Point) vojnu akademiju, devet od deset njihovih najboljih kadeta bi reklo da opkoljeni partizani nemaju šanse.

"Ali istorija je pokazala da se bitka drugačije završila... Tako i ja vjerujem da ćemo mi na kraju ipak pobijediti."

Govoreći o opoziciji, Branković iz SDA kaže da je to "nesretna kombinacija", da koaliciju "programski ništa ne objedinjava", kao i da bi Bećiroviću bilo bolje da je samostalno izašao na izbore.

Za to vrijeme, na vrhu Avaz tornja, sa kog se vidi cijelo Sarajevo, mirno sjedi i čaj pije Fahrudin Radončić, medijski magnat i lider Saveza za bolju budućnost BiH (SBB), čija stranka na ove izbore izlazi samostalno, ali je podržala Bećirovićevu kandidaturu.

Na pitanje da li mu to što ga mnogi vide kao "tajkuna u politici" pomaže ili odmaže, Radončić kaže da je uvijek važno da "u politiku uđu finansijski realizovani ljudi".

"Čoveka kao ja kada uđe u politiku kao realizovan i multimilioner, ne možete potkupiti… Možete pokušati da ga kompromitujete montiranim procesima", navodi Radončić za BBC na srpskom.

Protiv Radončića je vođeno nekoliko krivičnih procesa, ali je on svaki put oslobođen.

Želio bi, kaže, da Sarajevo bude kao Dubai, ali da to nije tako zato što je "vlast impotentna".

Sebe opisuje kao legalistu i BiH vidi "na način na koji piše u Dejtonskom ugovoru - kao državu dva entiteta i tri konstitutivna naroda".

"Moramo napraviti međunacionalni, pa entitetski, pa čak i unutarbošnjački mir kako bismo prestali biti tačka konflikta."

"Ali zemlja se promijenila u negativnom smislu - odnosi su nikad gori, sve veća korupcija, siromaštvo, pola miliona ljudi je napustilo BiH, čak su i hrvatsko-bošnjački odnosi eskalirali do visokog političkog neprijateljstva".

Očekuje dobre rezultate na izborima i da SBB sigurno bude dio vlasti.

Izbori u Republici Srpskoj

Istog dana na birališta će birači iz Republike Srpske.

Pored izbora za srpskog člana Predsjedništva BiH i Parlamentarnu skupštinu BiH, glasaće se za predsjednika i Parlament RS.

Apsolutni favorit u trci za predsjednika je Milorad Dodik, dugogodišnji lider Srba iz Republike Srpske, koji se osmjehuje i sa bilborda postavljenih u gradovima u Srbiji.

Dodikovi politički nastupi godinama se ne mijenjaju - uglavnom su to priče o potencijalnom otcepljenju Republike Srpske od BiH, što uvijek izazove burnu reakciju Sarajeva.

"Srbija ima dvije države - Republiku Srpsku i Srbiju", izjavio je nedavno, prilikom posjete Hrvatskoj.

Nekoliko dana kasnije rekao je i da RS za 30 godina vidi kao "nezavisnu državu koja će biti razvijenija i u određenom državnom obliku ujedinjena sa Srbijom, bez loših namjera prema okruženju".

Njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) glavni je favorit i u trci za Parlament RS.

Glavni takmaci su joj Srpska demokratska stranka (SDS) i Partija demokratskog progresa (PDP).

"Ova vlast vještački pravi krize i stalnu napetost između SNSD-a i SDA - prepadaju narod i nacionalnom pričom su dobijali izbore", kaže za BBC na srpskom Milan Radović iz SDS-a.

Borislav Borenović iz PDP-a za "zaustavljanje BiH u razvoju" takođe krivi "nacionalističke stranke koje se predstavljaju kao zaštitnici naroda".

"Mislim da je to potpuna farsa", kaže Borenović kratko.
 

• Mostar

Dok u Sarajevu zna da bude prilično maglovito, pa i veoma hladno tokom jutra i večeri, u Mostaru je atmosfera prilično drugačija.

Topao vetar i osjećaj da more nije tako daleko kruže vazduhom.

U hrvatskom dijelu grada i zgradi čiji ulaz ima crveno-bijele pločice, podsjećajući na hrvatsku šahovnicu, nalazi se sedište Hrvatskog demokratskog saveza BiH.

Njen lider Dragan Čović prilično je miran.

"Dobro je, zadovoljni smo onim što smo uradili", kaže Čović, sjedeći ispred zastava BiH, Hrvatske i Evropske unije, kao i uramljene fotografije njega i Franje Tuđmana, prvog predsjednika nezavisne Hrvatske i jednog od potpisnika Dejtonskog sporazuma.

"Siguran sam da imamo dobre uslove za dobar rezultat - doći ćemo do 85 do 90 odsto podrške Hrvata", dodaje Čović tokom razgovora za BBC.

HDZ u Federaciji gotovo da nema nikakvu konkurenciju, čemu su doprinijeli i Bošnjaci izborima Željka Komšića, smatra Fahrudin Radončić.

"Ko god da tamo priča o pluralizmu, oni kažu 'razbijaš ovo malo Hrvata, nemoj da se dijelimo'."

Nasuprot HDZ-u, pored nekoliko manjih stranaka, nalazi se eventualno Hrvatska demokratska zajednica 1990, koju u Bosni zovu jednostavno "devedesetka".

Osnovana je 2006. godine, posla raskola u HDZ-u, kada je bila dio vladajuće većine, ali posle nije imala većih izbornih uspjeha.

"Narod je vrlo razočaran politikama HDZ BiH", kaže Ilija Cvitanović, lider "devedesetke", za BBC na srpskom.

"Prilično su odnarođeni, bahati, isključivi, zbog čega među biračima vladaju apatija i depresija... Biće vrlo teško motivisati ih da izađu na izbore."

I Čović i Cvitanović su saglasni da je Hrvata u BiH sve manje, djelimično i zato što većina ima hrvatski pasoš, koji im omogućava ulazak i rad u zemljama Evropske unije.

Ipak, Čović tvrdi i da je "u posljednje vrijeme izražen trend povratka čitavih porodica".

A na pitanje šta bi prvo rešio u Bosni, odmah odgovara - odnose u Federaciji, ponavljajući tezu o ugroženosti Hrvata na tom području.

"Evidentno je da je bošnjačka strana procenila da je zadnji čas da BiH transformišu u građansku državu, što znači i unitarnu - to se čak i ne krije više".

Isto kaže i Cvitanović.

"Kada su Aliji Izetbegoviću jednom rekli da se može dogoditi da Bošnjaci biraju hrvatskog člana predsjedništva, on je odgovorio 'kome normalnom će to pasti na pamet'.

"Paradoks današnje politike je da se to danas dešava - ne može Hrvate predstavljati onaj kog Hrvati nisu birali".

Ipak i Saša Magazinović iz opozicione Socijaldemokratske partije u Sarajevu kaže da je diskriminisan zbog trenutnog stanja stvari.

Kao etnički Srbin koji živi u Federaciji, on ne može da se kandiduje za Predsjedništvo zato što nije Bošnjak ili Hrvat.

"Umjesto da to rješavamo, da Srbi u Federaciji, a Hrvati i Bošnjaci u Republici Srpskoj mogu da se kandiduju, mi se bavimo kako da etničke grupe dodatno učvrste moć.

"To ne pripada 21. vijeku, to su navike iz 16. i 17. vijeka".

Aktuelni mandat obiljeležili su i česti susreti Čovića i Milorada Dodika.

"Intenzivna saradnja sa SNSD postoji od kada je ta stranka među Srbima ostvarila rezultat koji je stavlja na prvo mjesto", kaže Čović.

"Odnos će biti identičan i poslije ovih izbora, ako SNSD i SDA pobijede, moraćemo da sarađujemo sa njima... Ko god da pobijedi on će nam biti partner."

Kandidatski status za članstvo BiH u Evropskoj uniji očekuje do kraja godine.

Devedesetka se za to vrijeme takođe nada dijelu glasova.

Međutim, njihov program je sličan stranci iz koje su se izdvojili, kao i plakati i ideje - zašto ljudi onda da biraju njih, a ne HDZ BiH?

"Zbog personalnih razlika, one nisu nebitne", odgovara Cvitanović.

"Značajno smo podmladili stranku, nosioci lista uglavnom nikada nisu bili na političkim pozicijama i kod nas nema bahatosti, isključivosti i odnarođenosti".

Nada se, kaže, da će narod "oprostiti svima koji se bave politikom još jednom i izaći na izbore".

"Ne znam kako to bolje da formulišem."