Novi test koalicije: Kako riješiti pitanje izbora sudija u Ustavnom sudu BiH?

Može li pitanje izbora sudija u Ustavnom sudu BiH biti riješeno u aprilu? Dogovor lidera je da se upravo tada razgovara o ovoj temi. SNSD nudi prijedlog, dio koalicioninih partnera poručuje – razgovaraćemo, dio “samo sanjajte”. Šta je zapravo na stolu?

Republika Srpska da bira dvoje, Federacija BiH četiri, Parlamentarna skupština tri sudije. Tako SNSD vidi izbor sudija u Ustavnom sudu BiH, a takvo zakonsko rješenje dostavljeno je partnerima u vlasti. Princip izbora u parlamentu vide kao i pri biranju Centralne izborne komisije. Tako bi se formirala ad hoc parlamentarna komisija koja sprovesti procrduru za utvrđivanje prijedloga koji će doći na Predstavnički dom i Dom naroda.

“Svako može da ima svoj prijedlog. Možda ćemo mi predložiti nekog Rusa, a možda će bošnjačka strana predložiti Amerikanca. Ako donosi odluku Predstavnički dom i Dom naroda tako će i biti. Ja se zalažem da sve bude od državljana BiH. Ako ne bude saglasnosti mislim da ćemo imati probleme”, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Razgovori o ovom prijedlogu najavljuju se tek nakon što se ispoštuje dogovor vladajućih stranaka o usvajanju zakona ključnih za zeleno svjetlo iz Brisela. U strankama Trojke već negoduju i ne pristaju na bilo kakvo rješenje. Dok im stranački lider mudro ćuti, dio SDP-a, među kojima je i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, poručuje – Dodik mora zaboraviti ideju o destrukciji Ustavnog suda BiH.

U HDZ-u stava da su strane sudije u Ustavnom sudu BiH nepotrebne. No, i sa zajedništvom SNSD-a i HDZ-a, teško se može očekivati da bilo kakvo zakonsko rješenje koje tretira izbor sudija prođe u Domu naroda. Ključ je u Klubu Bošnjaka gdje sjede dva delegata SDA, te po jedan iz DF-a i Stranke za BiH. Tako su upravo oni negodovali na prethodnoj sjednici kada je otvorena mogućnost da se na dnevnom redu nađe zakon koji predviđa da Ustavni sud ima devet sudija, od kojih su svi državljani BiH.

“Povedite računa. Ovo je teška odluka i teška mjera, jer su rješenja koja se nude u tom zakonu, rješenja koja vode u rastakanje i uništavanje Bosne i Hercegovine”, poručio je tada delegat SDA Šefik Džaferović.

“Ja moram da podsjetim da je krvavi građanski rat u BiH počeo tako što su dva naroda preglasali treći konstitutivni narod u BiH, a da je sa ovakvim rješenjem je neko omogućio jednom konstitutivnom narodu da zajedno sa strancima preglasava dva konstitutivna naroda”, rekao je na sjednici delegat SNSD-a Radovan Kovačević.

A omjer snaga u parlamentu ne ohrabruje ni stručnjake za ustavno pravo da se može postići bilo kakav dogovor o izboru sudija.

“Međutim, čitavo ovo insistiranje na eliminaciji stranih sudija je ustvari zamjena teza. Strane sudije, kao i ured visokog predstavnika, postoje u sistemu kao posljednji osigurači da ne dođe do secesionističkih poduhvata”, smatra stručnjak za ustavno pravo Kasim Trnka.

"Ustavni sud je projektovan kao zamjenski subjekat visokog predstavnika u uslovima njegove nemogućnosti ostvarivanja određenih ovlaštenja. Ustavni sud se umjesto čuvara i tumača najvišeg opšteg pravnog akta ove države pretvorio zapravo u ustavotvorca i zakonodavca", poručio je profesor ustavnog prava Mile Dmičić.

Ustavni sud BiH je od početka januara bez sudija iz Republike Srpske. Krnji sastav trenutno čini šest sudija. Uz predsjednicu iz reda hrvatskog naroda i dvoje bošnjačkih sudija, sjede sudije iz Njemačke, Švajcarske i Albanije.