Ambasador BiH pri UN-u u Ženevi tvrdi da je BiH najopasniji izvor terorizma u Evropi

Ambasador BiH pri UN-u u Ženevi Bojan Vujić obratio se na sjednici Savjeta za ljudska prava Ujedinjenih nacija gdje je rekao da je "priliv stranih džihadista ozbiljna teroristička prijetnja iz BiH".

U Ženevi se od 26. februara do 5. aprila 2024. godine održava 55. redovna sjednica Vijeća za ljudska prava u okviru dijaloga o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda u suzbijanju terorizma.

Vujić je rekao da je došao danas "kao predstavnik zemlje koja je više od tri decenije najopasniji izvor terorizma u Evropi iz BiH".

"Nažalost, čak i dok BiH radi ka pristupanju EU, zapadne vlade su primijetile da je ona i dalje ključni izvor terorističkih prijetnji. Na primjer, američki State Department je prošle godine napisao da, citiram, 'terorističke grupe nastavljaju s planiranjem mogućih napada u BiH'. Slično tome, prošlogodišnji izvještaji italijanskih obavještajnih službi sugerišu da u BiH danas djeluje do 20 islamističkih terorističkih grupa", navodi Vujić.

Kaže da je u BiH bilo smrtonosnih džihadističkih terorističkih napada, ali "glavni uticaj terorizma ukorijenjenog u BiH bio je izvan zemlje".

"Počinioci mnogih od najstrašnijih terorističkih napada poslednjih decenija imali su značajne veze sa BiH, uključujući napade 11. septembra u Sjedinjenim Američkim Državama, bombaški napad na voz u Madridu 2004. i napade u Parizu 2015. godine. Prema podacima Wilson centra u Washingtonu, među evropskim zemljama, BiH je imala najveći broj građana po glavi stanovnika koji su otišli ​​da vode džihad u Siriji i Iraku", naveo je Vujić.

Govorio i o ratu u Bosni i Hercegovini.

"Јedan važan razlog je priliv stranih džihadista koji su došli u BiH tokom njenog rata od 1992. do 1995. Ubrzo nakon izbijanja rata, veliki broj džihadista, uključujući Osamu bin Ladena i dvojicu otmičara 11. septembra, došao je u BiH da pomoći bošnjačkoj vojsci u njenoj borbi protiv Srba i Hrvata. Bošnjačka vojska je uključila strane džihadiste u ono što je nazvala Odredom El Mudžahid, koji je postao ozloglašen po terorisanju kako boraca tako i civila, uključujući mnoga odrubljivanja glava", naveo je Vujić u obraćanju.

Nakon rata, kaže Vujić, Odred El Mudžahid je razoružan, ali su nažalost neki od ključnih stranih džihadista ostali u BiH uz pomoć kako navodi, simpatičnih bošnjačkih zvaničnika, a neki od njihovih lokalnih sljedbenika su nastavili da šire džihadističku ideologiju po određenim bošnjačkim područjima zemlje.

"Iako se mnogi Bošnjaci u BiH pridržavaju umjerenog oblika islama, najveća politička partija u BiH koja predstavlja Bošnjake, SDA, ima svoje korijene u ekstremističkoj ideologiji islamističkih grupa poput Muslimanske braće. Iako stranka predstavlja umjereno, demokratsko lice Zapada, nikada nije odbacila svoju eksplicitno islamističku ideologiju, a njeno rukovodstvo održava bliske veze sa radikalnim liderima u Muslimanskom bratstvu i na mjestima poput Irana. Korijeni SDA u radikalnoj ideologiji i njen kontinuirani uticaj u BiH pomažu da se objasni zašto nije bilo dovoljno političke volje da se BiH oslobodi opasnih džihadističkih elemenata", naveo je Vujić.

Sporan mu je i "veoma blag tretman koji je dat bošnjačkim borcima ISIL-a koji se vraćaju u BiH", a koji su dobili nešto više od šamaranja od sudova u BiH.

"Većina ovih opasnih pojedinaca odgajana je u muslimanskim šerijatskim enklavama u BiH koje praktikuju radikalne oblike islama odvojeno od zvanične Islamske zajednice BiH. Zapravo, prema studiji koju je 2019. objavila Američka vojna akademija, čak su i pojedinci osuđeni u BiH za aktivnosti povezane s terorizmom dobili konačne zatvorske kazne u prosjeku manje od 2 godine. Na primer, optuženom koji je više puta pružao finansijsku podršku ISIS-u bilo je dozvoljeno da plati minimalnu kaznu od samo 15.000 dolara umesto jednogodišnje zatvorske kazne", istakao je Vujić.

Ambasador smatra da se "radikalnim islamističkim elementima u BiH ne smije dozvoliti da procvjetaju, a njihovom putu ka političkoj moći se mora oduprijeti, a ne ohrabriti".

"Na sreću, Ustav BiH uključuje mehanizme koji pomažu u sprečavanju dominacije islamističke politike u zemlji. Ustav uključuje odredbe osmišljene da smanje vlast i osigura zastupanje interesa dva autonomna entiteta zemlje i njena tri konstitutivna naroda. Ovaj sistem, osim što održava mir i stabilnost među etničkim grupama u BiH, koristi i sigurnosti BiH i Evrope pomažući u sprečavanju koncentracije sve moći u rukama islamističkih partija", naveo je Vujić.

Uprkos tome, kaže, neki zapadni zvaničnici pokušavaju da potkopaju Ustav BiH u korist centralizovanog i striktno većinskog sistema u kojem bi Srbi i Hrvati bili marginalizovani, a Bošnjaci - i potencijalno islamističke stranke - imali bi svu vlast.

"Da bi se smanjila teroristička prijetnja iz BiH, potrebno je, prije svega, biti oprezan prema određenim bošnjačkim učenjacima, klericima i političarima koji predstavljaju umjerenu demokratsku fasadu, iako njihova privrženost, trenutni odnosi i pisanje pokazuju privrženost radikalna islamistička ideologija. Takve radikale treba prozivati onakvima kakvi jesu, a ne primati ih u diplomatske salone kao uvaženi emisari", naveo je Vujić.

Drugo, kaže on, od vitalnog je značaja podržati ustavni sistem BiH kakav je uspostavljen u Dejtonu, uključujući njenu decentralizovanu strukturu i odredbe koje osiguravaju učešće Srba i Hrvata u političkom procesu u BiH.

"Ovi koraci su važni ne samo za sigurnost BiH, već i za sigurnost Evrope i svijeta", naveo je Vujić.