Ademović za UNU o odluci Schmidta: Problematičan tajming ali građani će profitirati

"Problematično je, nedemokratski, nefer, mijenjati način formiranja vlasti sat vremena nakon zatvaranja  biračkih mjesta. Da li je Schmidt prekršio svoje ovlasti, to je pitanje o kojem se treba diskutovati", kaže u analizi za UNA portal Nedim Ademović, profesor ustavnog prava.

Stručnjak za ustavno pravo za naš portal analizira da li je Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, kojeg ne priznaju u Republici Srpskoj, postupio  demokratično i fer, šta za građane Federacije BiH znače izmijene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH, ko je profitirao, a ko nije i šta će građanima donijeti ove promjene.

Odluka o povećanju broja i način izbora delegata, više politička, nego pravna

Dodaje da su građani glasali a politički subjekti gradili svoje strategije vodeći se određenim pravilima a nakon što su izbori završeni ta pravila su promijenjena. 

"Smatram da to nije u redu. Osim toga, iako visoki predstavnik, u cilju zaštite civilne implementacije Dejtonskog sporazuma, može donositi ili mijenjati bilo koji akt u BiH, osim, naravno, Ustava BiH, postavlja se pitanje da li je gospodin Schmidt zaista uspio naći tu konekciju između donesenih odluka i zaštite pomenutog sporazuma. Nisam siguran da može u cijelosti opravdati usvojena rješenja. Mislim da neke odluke, kao što je ona u vezi sa povećanjem broja i načinom izbora delegata u Domu naroda, više predstavlja političku odluku, a ne pravnu koja je u domenu visokog predstavnika. Na kraju, Ustavni sud BiH jeste nadležan da ispita ustavnost odluka visokog predstavnika”, ističe Ademović.

Dodaje kako su njegove pretpostavke da će neko inicirati taj postupak.

„Mada Ustavni sud BiH ne može preispitivati ovlasti Visokog predstavnika, već samo ustavnost odluke kao takve”, naglašava Ademović.

Dat akcent na delegatima i biračima sa teritorija gdje je određeni narod koncentrisan

Upitan da kaže šta konkretno znači povećanje broja delegata u Domu naroda Federacije, Ademović objašnjava da je povećan broj delegata svakog kluba konstitutivnog naroda sa 17 na 23, a Ostalim sa 7 na 11.

„Svi oni se i dalje biraju na način da svaki kanton bira po jednog iz reda svakog naroda, te iz reda Ostalih, ako takav postoji u skupštini, dok se ostalih 13, a ne više sedam kako je nekad bilo, bira po kantonima, na osnovu principa etničke proporcije stanovništva u FBiH. Prema tome, sada je dat akcent na delegatima i biračima sa teritorija gdje je određeni narod koncentrisan. Osim toga, delegate ne biraju više svi delegati u kantonalnim skupštinama, već samo delegati iz iste etničke zajednice. Posljedično, ovo je daljnja etno-nacionalizacija Doma naroda, koji je ovim izgubio dobrim dijelom građanski legitimitet. Politička moć naroda se koncentriše na teritoriji gdje je većina. Kada se to kombinuje sa činjenicom da je Dom naroda zadržao punu jurisdikciju sa Predstavničkim domom u smislu donošenja zakonodavnih odluka, mislim da je napravljen jedan nedemokratski balans odnosa snaga jednog i drugog doma”, tvrdi Ademović.

Schmidt išao na ruku HDZ-u BiH

Kaže da je Schmidt išao na ruku HDZ-u BiH, te da je „upravo omogućio legitimno predstavljanje ali ne hrvatskom narodu, već HDZ-u”.

„Svi mi znamo da je vanjski uticaj hrvatskog HDZ-a na evropske države bio enorman. Niko nije ni pokušao da sakrije otvorene atake Republike Hrvatske i njenih predstavnika na BiH, posebno na evropskom nivou. Niko nije demantovao sastanke gospodina Schmidta i rasprave o reformama u korist HDZ-a. Na kraju, nije to javna tajna, već činjenica o kojoj niko ne šuti. Da bi se to, na neki način, malo amortizovalo, visoki predstavnik je upravo ovaj ustupak balansirao sa rješenjima protiv blokada što je radio HDZ u minulom periodu. Međutim, to su političke strategije, solucije i razmišljanja, a ne pravna rješenja”, isitče naš sagovornik.

Biće odblokiran rad Ustavnog suda FBiH

Izmjene će uticati i na izbor sudaca Ustavnog suda Federacije BiH.

Na pitanje da li će ovo odblokirati rad Ustavnog suda Federacije BiH i šta će to značiti za građane ovog entiteta, Ademović kaže da VSTV provodi konkursnu proceduru i dostavlja listu najuspješnijih kandidata predsjedniku FBiH i njegovim zamjenicima.

„Oni moraju da se dogovore koga će predložiti Domu naroda. Ako to ne urade u roku od 30 dana, izbor najboljeg kandidata potvrđuje Dom naroda direktno. To je osnovna razlika u odnosu na ranija rješenja. Naime, opstrukcija predsjednika FBiH i njegovim zamjenika ili njihova nesaradnja, biva sankcionisana na način da ih se zaobilazi. Osim toga, oduzeto je pravo Parlamentu, a dato u nadležnost samog Ustavnog suda FBiH da bira sudije u Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Konačno, sudije ostaju raditi i nakon 70. godine života ako se ne imenuje na vrijeme novi sudija. Time je osigurana mnogo veća samostalnost, nezavisnost i funkcionalnost suda”, objašnjava Ademović.

Otkočen sistem imenovanja predsjednika i potpredsjednika FBiH

Ističe da je otkočen sistem imenovanja predsjednika i njegova dva zamjenika u FBiH.

„Naime, sada, ako vladajuće stranke u Domu naroda ne mogu da se dogovore oko imena ove tri osobe, spušta se u tačno određenim rokovima većinski prag za prijedloge, što znači da protekom vremena i politička manjima može doći u situaciju da predloži izvršnu vlast. Vladajuće stranke moraju biti kooperativne i voditi kompromisne politike. U protivnom, ne može se garantovati da drugi neće preuzimati procese predlaganja i imenovanja. Nemojmo, naravno, zaboraviti da predsjednik i njegova dva zamjenika imenuju i Vladu FBiH. Prema tome, kada je izvršna vlast u pitanju, mnogo toga je sada u igri i nema više mogućnosti dugoročne opstrukcije”, naglašava Ademović.

Mijenja se čak 20-tak članova Ustava FBiH

Ističe da se da se mijenja dosta članova Ustava Federacije BiH.

„Čini mi se 20-ak članova se mijenja na način da se nešto briše, dopunjuje ili mijenja. Uglavnom su to odredbe koje se tiču načina rada Doma naroda, izbora sudija Vrhovnog suda FBiH i Ustavnog suda FBiH, Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, predsjednika FBiH i njegovih zamjenika, te se predviđaju dodatne mjere za jačanje demokratičnosti parlamentarnih procesa”, objašnjava Ademović.

Tvrdi da će građani ovim izmjenama profitirati dvostruko.

Schmidt nije pogriješio što nije čekao da odluku donese Parlamentarna skupština BiH

„S jedne strane, u odluci postoji dio koji se tiče institucionalizacije odnosa Parlamenta FBiH sa građanima, znači garantovanja aktivnije uloge građana u parlamentarnom životu FBiH. S druge strane, ova odluka znači funkcionalniju Federaciju i manje opstrukcija i blokada. Nažalost, to znači i daljnju etno-nacionalizaciju Doma naroda”, dodaje Ademović.

Smatra da Schmidt nije pogriješio što nije sačekao da Parlamentarna skupština BiH donese odluku o izmjenama Izbornog zakona BiH.

„Visoki predstavnik, na osnovu principa tzv. funkcionalnog dualizma, ima pravo da supstituiše Parlamentarnu skupštinu BiH ako je to potrebno radi zaštite civilne implementacije Dejtonskog sporazuma, a skupština ne radi svoj posao. Nije sporno! Na kraju, koliko puta je visoki predstavnik tražio, zahtijevao, molio da domaći nosioci javnih funkcija sjednu i dogovore reforme. Nije se desilo. Prema tome, s te tačke gledišta, sve je jasno. Problematična su, po mom mišljenju, neka rješenja i problematičan je tajming”, kaže Ademović.