Na tretman kod logopeda i defektologa čeka se mjesecima: Sve više djece treba pomoć

Na tretman kod logopeda, defektologa u današnje vrijeme se čeka po nekoliko mjeseci. 

Razlog: sve više djece koja imaju poteškoće sa govorom. 

Istražili smo ovu temu, o kojoj se, možemo reći, malo govori. 

Šta utiče na povećan broj djece kojima je neophodan logoped, koliko djeca trebaju vremena provoditi ispred ekrana i koji su savjeti za roditelje, kada da reaguju istražila Maja Popović.

Lamija, majka šestogodišnjaka koji ima poteškoće u govoru, poblem je primjetila prije tri godine, međutim ljekari su rekli da to nije ništa zabrinjavajuće.

"Žao mi je što nije počeo ranije da ide, da dobije te neke termine, jer zaista se vidi poboljšanje. Značilo ni nam da sistem prepona važnost logopeda i defektologa u našem slučaju i naravno da se zaposli veći broj", kaže Lamija Durnaović, majka.

 A da sistem ne prepoznaje važnost ove struke govori i vrijeme čekanja na termin.

"I dan danas čekamo neke termine od godinu i po dana u Domu zdravlja. Jedva smo dobili termin u Kliničkom centru. I gore naravno jedan logoped radi i imamo jedan termin jednom sedmično. Iaista nam pomaže i dosta je takve djece sa disharmoničnim razvojem i nerazvijenim govorom i tu je jedan lanac bez kojeg se ne može", kaže Lamija.

 Neophodno otvarati nova radna mjesta jer je broj djeca kojima su potrebni logopeti sve veći. Simptomi i uzroci su različiti, neke je donijelo i moderno vrijeme.

"Roditelji pasiraju djeci hranu, pa shodno tome govorni aparat se ne može razviti u potpunosti, pa onda imamo neke razne atikumacijske poteškoće poput pogrešnog izgovora određenih glasova, dok najveći problem nam sada predstavljaju telefoni, pametni telefoni i televizori", kaže Adna Ademović, logoped.

 I opet pametni telefoni, koji definitivno djeci donose više štete nego koristi. Vrlo često uzrok ovakvih problema je ekranizacija.

"U većini slučajeva ako je u pitanju samo ekranizacija, ako imamo dobru tu bazu za usvajanje govora bez nekih drugih predisponirajućih faktora, kada uklonimo ekrane onda djeca postanu svjesna okoline i onda taj govor treba da bude prirodan, onako kako je trebao da bude na početku", kaže Ademović.

"Meni je poražavajuća činjenica da jedna majka bebi od devet mjeseci da telefon, da se beba zabavi dok ona nešto završi", kaže Slađana Đaković, psiholog.

Reakcija roditelja je neophodna, jer oni najbolje poznaju svoje dijete i nikada nije rano za intervenciju.

"Veoma često zabluda roditelja jeste čekati do nekog perioda da se interveniše. Najčešće roditelji to rade u komparaciji sa nekom starijom djecom iz okruženja ili neki drugi povod koji su čuli ili ne daj Bože pročitali na internetu i tako dalje. To je svakako pogrešan pristup", kaže dr.sci. Selmir Hadžić, s Pedagoškog fakulteta UNSA.

 Sve češća pojava je i da djeca veoma rano počinju učiti strane jezike i to najčešće preko sadržaja koje gledaju na pametnim telefonima.

"Neka se roditelji ne brinu, djeca neće zakasniti niti na korišćenje tehnologije niti na korišćenje stranog jezika. Dakle neka u tom dijelu ne prave greške, ako u ta dva dana naprave grešku, ozbiljan problem će napraviti svom djetetu. Htjeli ili ne htjeli tehnologija je oko nas ali ona se mora dozirati odnosno upotrebljavati kada se imamo završene procese razvoja djece na način dozirano", kaže Hadžić.

"Mi ovdje dobijamo kod ove djece sve simptome autizma. Negdje ta djeca ovdje gube čak kontakt očima, postaju bijesna, postaju ljuta, postaju razdražljiva, sa druge strane ne govore i nemaju dovoljan fond riječi. A na kraju kada sva ispitivanja uradimo, mi nemamo dijagnozu autizma, nego ono što je zajedničko kod sve te djece je da su prerano dobila mobilne telefone", kaže Slađana Đaković, psiholog.

Moderno doba je definitivno donijelo mnoge probleme. Prijevremeno korištenje tkz pametnih telefona vašu djecu neće učiniti pametnijom. Struka poručuje: roditelji budite dio dječijeg odrastanja.