Iskrivljena svijest: Uticaj društvenih mreža na percepciju svijeta

Koliko društvene mreže i pogubni sadržaji i obrasci ponašanja sa njih mogu da iskrive svijest, nažalost sve smo veći svjedoci.

Mnogo opasnije od nekog negativnog komenatara na internetu, može biti posljedica iskrivljene svijesti kod omladine.

Primjer toga je događaj sa početka mjeseca, kada je u Prištini silovana 11-godišnja djevojčica.

Na Instagram nalogu organizacije koja se bori protiv nasilja nad ženama i seksualnim manjinama feminism.ks objavljeni su pojedini detalji ovog gnusnog čina.

 “Djevojčica je bila u parku u Prištini kada joj je prišao E.R. (26) i rekao joj: „Dušo, sviđaš mi se“, ubrzo nakon toga joj je dodirnuo stomak i leđa. Doveo ju je u neprijatnu situaciju, ali ona nije mogla da reaguje jer joj je nasilnik stavio ruku na usta kako bi ćutala. Tu je bio i njegov mlađi brat. Skinuli su djevojčicu, a E.R. je prvi silovao. Brutalno iživljavanje nastavio je njegov mlađi brat G.R. Međutim, ni to im nije bilo dovoljno. Pridružila su im se trojica prijatelja i silovali je jedan po jedan“, napisali su na Instagram nalogu.

Ovakvih primjera je nažalost mnogo. Većina njih ostaje neprjaveljena.

"Cenzurišite Baku Praseta"

U Srbiji je pokrenuta peticija da se zbog nedoličnog ponašanja i sadržaja što prije cenzuriše sandržaj jutjubera Bogdana Ilića, poznatijeg kao "Baka prase".

Vulgarni izrazi, neprihvatlivo ponašanje, pozivi na nasilje i seksualne insinuacije, sadržaj je koji Ilić plasira, a djeca to gedaju.

Podsjećamo da je prije nekoliko mjeseci usled tragičnog smrtnog događaja jutjuberke Kristine Kike Đukić, neminovne žrtve sajber nasilja; takođe pokrenuta peticiju da se stane na put "bulling" nasilju, kao i da se zabrani sav sadržaj Bogdana Ilića, poznatijeg kao "Baka Prase".

Pokretači peticije smatraju da sadržaj koji dotični objavljuje loše utiče na društvo, a naročio na djecu nižeg uzrasta i adolescente.

"Ovo jeste zadatak svakog roditelja, građanina, ali i institucija i platformi koje moraju da cenzurišu sadržaj neprilagođen opštim uslovima korišćenja i određenom uzrastu, radi sprječavanja nasilja i drugih posljedica izlaganjem i konzumacijom ovakvih sadržaja. Bogdan Ilić na indirektne i direktne načine promoviše prostakluk, vulgarnost, omalovažavanje i zlostavljanje drugih ljudi", smatraju pokretači peticije.

Nasilje na društvenim mrežama

Novinarka iz Banjaluke, Brankica Smiljanić, kaže za portal UNA da društvene mreže osim što mogu da izazovu ovisnost kod mladih, dovodi do toga da se mladi suočavaju sa raznim vidovima nasilja provodeći vrijeme na njima. 

"Mnogi mladi imaju društvene mreže kao što su Tik Tok gdje je govor mržnje itekako raspotranjen. Teško se nositi starijim sa njima, da ne pričamo onda kako je tek njima. Posebno zato što mnogi od njh imaju pogrešne idole u liku Bake Braseta i mnogih sličnim njemu koji promovišu upravo to hate speech, vulrgan govor i to je sve što je pogrešno kod nas. Često posmatram društvene mreže i upozoravam, ali mene ne prati ta ciljna grupa. Ja im nisam cool. Smatram da mediji dosta mogu da urade, tako što će prave mlade ljude stavljati u fokus. Mlade koji imaju šta reći jer su nešto postigli, a ne one koji zarađuju tako što nekog drugog prozivaju", kaže Smiljanićeva.

Dodaje da ne pamti kada je vidjela mrežu koja je kao Tik Tok.

"Ljudi su su skoro svi influenseri jer imaju publiku koja ih prati, problem je što je najviše onih koji urušavaju prave vrijednosti. Iako sam dosta o tome pričala i pisala, smatram da nije baš sve toliko sivo jer ima dosta i pozitivnih primjera", kaže Brankica.

Zdrav razvoj

Gordana Rajić, ombudsman za djecu Republike Srpske kaže za portal UNA da se kapaciteti djeteta razvijaju postepeno od rođenja do 18 godine života. 

Ima nekoliko oblasti u kojima se problemi po zdrav razvoj i dobrobit djeteta mogu javiti u vezi sa digitalnim okruženjem, u koje spadaju sljedeći ali i drugi štetni rizici od:

- nasilja, seksualne eksploatacije i zlostavljanja,

- ponižavajuće i stereotipno prikazivanje djece,

- maltretiranje, proganjanje i ostali vidovi uznemiravanja, distribucija slika/zapisa bez pristanka,

-prekomjerna upotreba, nespavanje i tjelesna povreda (rizici po zdravlje).

Svi pomenuti faktori mogu štetno da utiču na fizičku, emocionalnu i psihološku dobrobit djeteta.

Apel roditeljima

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske je u više navrata poslijednjih godina, povodom raznih izazova koji su se pojavili na nekim društvenim mrežama, apelovao na sve roditelje, posebno na one koji znaju da su njihova djeca aktivna na društvenim mrežama i da imaju profil na određenim društvenim stranicama, da odmah provjere aktivnosti svoje djece na istim mrežama.

"Kao neke od mjera za otklanjanje rizika u digitalnom okruženju, posebno imajući na umu brzinu kojom nove tehnologije mogu da se pojave, Ombudsman za djecu svakako može naglasiti da je potrebno da se preduzimaju mjere predostrožnosti i preventivne mjere. Već godinama unazad Institucija ukazuje da je neophodno da djeca imaju informacije o pozitivnim i negativnim aspektima upotrebe informaciono-komunikacionih tehnologija", kaže Rajićeva.

Takođe je potrebna provjera uzrasta prilikom pristupanja djece raznim sadržajima na internetu, kao i potreba da djeca imaju zaštitu od proizvoda, usluga i sadržaja u digitalnom okruženju. 

"Apelujmo na roditelje/staratelje da prate aktivnosti djece na platformama koje koriste djeca, te koriste roditeljski nadzor i tehničkih mogućnosti zaštite, te njeguju odnos povjerenje između njih I djece. Mi kao odrasli koji se “bavimo” djecom imamo obavezu da radimo na podizanju svijest djece i odraslih o potencijalnim opasnostima na internetu, načinima zaštite i o tome kome se obratiti u slučaju bilo kakve zloupotrebe", zaključuje Rajićeva.